Na pitanje kako komentariše pristup međunarodnog faktora prema BiH i optužbe na račun Republike Srpske s obzirom da su posljednja dešavanja izazvala veliku pažnju i pojačan angažman međunarodnog faktora, te da se uglavnom Republika Srpska optužuje za blokadu rada zajedničkih institucija, Cvijanovićeva je u intervjuu Srni rekla da je okidač za ovu krizu Valentin Incko, a ne Republika Srpska.

"Koji god zakon da je nametnuo, reakcija bi bila ista. Da ne spominjem kako su fabrikovali izvještaje za Savjet bezbjednosti UN, širili lažnu sliku, optuživali Srpsku za svaki problem i nastojali na svaki mogući način izostaviti odgovornost bošnjačkih političkih partija", podsjetila je predsjednik Republike.

Govoreći o tome da li je ikada neki od tih izvještaja govorio o, primjera radi, različitom tretmanu povratničke populacije u dva entiteta ili bezbjednosnim izazovima, Cvijanovićeva je istakla da nisu stigli baš time da se bave jer je zadatak bio da se što više optužuje Republika Srpska, kao i Milorad Dodik.

"Da su htjeli da se bave tim pitanjima onda bi morali napisati da u većinski srpskim povratničkim naseljima u FBiH još nema struje, vode, asfalta, niti je sistemski riješena nacionalna grupa predmeta u školama, a da u bošnjačkim povratničkim naseljima u Srpskoj ima i struje i vode i asfalta i da je nacionalna grupa predmeta u više od 20 škola uvedena još prije 15 godina", naglasila je Cvijanovićeva.

Što se tiče bezbjednosti, dodala je ona, tu bi onda morali reći da je kazna za povratnike sa stranih ratišta jednaka kao kad komšiji ukradeš lubenicu sa njive.

Ona je naglasila da bi u tim izvještajima morali pomenuti i ko od sarajevskih političara ima kakve veze sa raznim radikalnim i ekstremističkim organizacijama.

POLITIČKO SARAJEVO GODINAMA OHRABRIVANO OD OHR-a DA NE PODRŽAVA DIJALOG

Na pitanje zašto je BiH nesposobna da kroz razgovor riješi sopstvene probleme, Cvijanovićeva je odgovorila da razgovore ne želi političko Sarajevo.

"Oni su godinama ohrabrivani i podržavani od OHR-a da ne učestvuju u dijalogu, već da čekaju njihova rješenja, a potom i Ustavnog suda BiH, koja su dogovarana sa njima i onima koji žele centralizaciju BiH. Da su pustili da zaživi koncept prave koordinacije i harmonizacije, kroz to bi se ojačalo povjerenje, kojeg ni danas nema, i moguće da bi se vremenom domaći akteri i sami dogovarali šta je ekonomičnije, praktičnije, efikasnije", konstatovala je Cvijanovićeva.

BiH JE SVAĐALAČKA ZEMLJA UPRAVO ZBOG POLITIČKOG SARAJEVA I NJIHOVE POLITIKE U REGIONU

A govoreći o tome koga bi označila kao najvećeg krivca za ovakvo stanje u BiH, predsjednik Republike je naglasila da je glavni razlog za opšti neuspjeh to što je koncept multietničnosti teško zloupotrijebljen od SDA, ali i drugih bošnjačkih partija.

"To se vidi u skoro svim elementima funkcionisanja sistema. Na djelu je opšta privatizacija funkcija i uzurpacija tuđih prava. Krenite od stanja u institucijama BiH i sve će vam biti jasno. Vodi se neka invazivna politika, a BiH ruše oni koji pričaju da je čuvaju. Ministri, poput Bisere Turković, prilikom posjeta stranim zemljama zaobilazi ambasadore BiH koji tamo službuju, ako su Srbi, a sastanke zakazuju preko stranih ambasada u Sarajevu. I kakva je to onda država i kako je to oni čuvaju?

A ministar odbrane, ne poštujući zakon i procedure, sam otkaže vojnu vježbu sa Srbijom, tobože zbog virusa korona, a u istom periodu realizuje se vježba sa nekim drugim oružanim snagama. Pogledate onda šta je sve uzeto od Srpske, a bilo joj dato Ustavom, i šta ste na kraju dobili. Da je sve skuplje, manje efikasno, a nepovjerenje sve veće", pojasnila je Cvijanovićeva.

Onda, kaže predsjednik Republike, pogledate da se Hrvati bore za legitimno predstavljanje koje im je dato Dejtonom, ali ga ne ostvaruju, pa se onda svi sa strane sjate u BiH da se nađe rješenje.

"Pogledate malo po regiji i vidite da je BiH svađalačka zemlja i to upravo zbog političkog Sarajeva koje bi da bira lidere i politiku po komšiluku. Onda se kuka kako nema investicija, a blokiraju investicije u Republici Srpskoj jer se realizuju sa Srbijom. Htjeli su blokirati i u zemljama okruženja. Kad Srbija investira onda u Sarajevu histerišu kako Srbija preko investicija širi svoj uticaj u regiji. Pa, ko brani BiH da investira? Svi pričaju o ekonomskom povezivanju regije, i to valja svima, samo ne valja političkom Sarajevu. Kako da uspije takva zemlja?", upitala je Cvijanovićeva.

Upitana kako gleda na različite poruke stranih predstavnika koji su tokom aktuelne krize dolazili u BiH a koje idu od toga da se neće dozvoliti rušenje dosadašnjih dostignuća, preko prijetnji da nema članstva u EU ako BiH ne bude građanska, pa sve do prijetnji sankcijama, Cvijanovićeva je odgovorila da ne vidi da je ijedna od tih tvrdnji od pomoći BiH.

"Šta su naša dostignuća ako bošnjački političari, primjera radi, pišu pisma po bijelom svijetu u ime institucije u kojoj sjede, a nemaju za to saglasnost i drugih koji isto tako sjede u toj instituciji. To nije dostignuće, to je prevara. Da li je dostignuće da ministar inostranih poslova zaobilazi ambasadore BiH ako su Srbi ili ako vrši radnje za koje je nije ovlastilo Predsjedništvo BiH koje je po Ustavu nadležno za spoljnu politiku? Ni to nije dostignuće, već je manipulacija i nepoštovanje Ustava.

Da li je dostignuće da ministar odbrane krši zakon? Ili je dostignuće da vam OHR nametne zakon, suprotno evropskim principima, jer je to posao demokratskih institucija i njihovo je pravo da odlučuju o vremenu kada to rade, a onda svi glumimo da smo na evropskom putu? Da li je dostignuće da vam 26 godina nakon rata u Ustavnom sudu BiH sjede strane sudije od kojih su neki u memoarima pisali da su prije odlučivanja morali konsultovati OHR, a drugi nisu ni znali o čemu glasaju već su se samo raspitivali kako treba glasati", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je upitala i da li je dostignuće da i pored dokaza bošnjački ratni zločinci hodaju na slobodi ili je dostignuće da se reformom smatra samo kad se nešto prebaci sa entitetskog nivoa na nivo zajedničkih institucija, a nebitno što time dobijete gore stanje.

Što se tiče sankcija, predsjednik Republike je rekla da neće na to da troši riječi, jer one niti su pomagale, niti će pomoći i samo to želi reći.

"Međutim, zanimljiva je ta teza o građanskoj BiH i EU. O tome kakva je BiH, treba da odlučuju njeni građani. Osim toga, zaštita kolektiviteta je prisutna i u decentralizovanim zemljama EU, doduše, na različite načine. Voljela bih čuti da li je, recimo, Flamancima i Valoncima nevažno što su to što jesu. U Sjevernoj Makedoniji nema Republike Srpske koja brani svoje nadležnosti, ni Hrvata koji se bore za legitimno predstavljanje. Ispoštovali su sve što je od njih traženo, uključujući i promjenu naziva države, pa već 16 godina od dobijenog statusa kandidata čekaju datum za pregovore", naglasila je Cvijanovićeva.

ŠANSE ZA PUT BiH KA EU, NAŽALOST, MRŠAVE; PORUKA DA ZABORAVIMO DA SMO SRBI, HRVATI, BOŠNJACI GOVORI VIŠE O EU, A NE O NAMA

Na pitanje kakve su onda šanse za BiH u procesu evropskih integracija, Cvijanovićeva je rekla, nažalost, mršave.

"Prvo, sama činjenica da imate OHR umanjuje vidljivost EU, a državu čini, u pogledu političkih i demokratskih kriterijuma za članstvo, nepodobnom za taj proces jer on zahtijeva isključivo angažman demokratski izabranih institucija i potpuno vlasništvo nad procesom. Tu su i strane sudije u Ustavnom sudu BiH koji se politički održavaju u sistemu da bi mijenjali, umjesto štitili Ustav i ustavnost, i tu već vidite ogromnu devijaciju.

Takođe, BiH ne pokazuje spremnost da koristi regionalnu ekonomsku matricu i protivi se takvim inicijativama, a to bi koristilo za ispunjavanje ekonomskih kriterijuma za članstvo u okviru kojih morate razviti sposobnost da izdržite konkurentski pritisak na tržistu. Taj regionalni okvir, uz povoljnosti unaprijeđene regionalne i lokalne infrastrukture, bio bi dobra vježba ili priprema za EU, ali i za nas same, bez obzira na EU, ali BiH je tu neaktivna", naglasila je predsjednik Srpske.

Kad tome dodate i činjenicu da imate nekoliko zemalja EU koje se protive daljem proširenju i sklonije su ideji nekog posebnog partnerstva, kaže Cvijanovićeva, pa još uzmete u obzir migrantsku krizu koja godinama traje, činjenicu da se desio Bregzit, da pojedine vlade država članica imaju vrlo suprotstavljene stavove prema Briselu o važnim pitanjima, onda smo tu gdje smo.

"Što se tiče BiH, tu je trebalo pažljivije definisati prioritete, odnosno zahtjeve, a onda izvršiti gradaciju u okviru 14 prioriteta da se zna koliko i koji od njih su ključni za koju fazu. Recimo, jedan set pitanja za dobijanje kandidatskog statusa, a drugi da se vezuju za dobijanje datuma za pregovore, a najteži dio od nekih dva do tri pitanja da se rješavaju nakon toga. Ovako reći kako se očekuje napredak u svih 14 da bi se obezbijedilo neko kretanje je loš pristup.

A, kad vam onda još neko poruči - zaboravite da ste Srbi, Hrvati i Bošnjaci, a sva krupna pitanja se ovdje i dešavaju na tom planu, onda je to više poruka o EU, nego o nama. Valjda bi stimulativna poruka bila - i Srbi i Hrvati i Bošnjaci u BiH koji se dogovaraju, funkcionišu i rješavaju svoje probleme, i dobro sarađuju sa svojim okruženjem, dobro su došli u EU", pojasnila je Cvijanovićeva.

Na pitanje kako komentariše posljednju odluku Ustavnog suda kojom se pripadnicima Oružanih snaga BiH omogućuje nošenje brade, predsjednik Srpske je u intervjuu Srni rekla da se i zahtjev Bakira Izetbegovića i odluka Ustavnog suda BiH uklapaju u pravljenje ambijenta i koncepta na koji godinama upozoravamo.

"Ako u Oružanim snagama, koje su pravljene da bi bile multietničke, treba težiti za isticanjem vjerske pripadnosti i podvoditi to pod zaštitu ljudskih i vjerskih prava, onda je koncept propao. Ovo što se danas dešava izgleda previše udaljeno od onih objašnjenja koja su pratila reformu odbrane, da bi se od nekada zaraćenih strana i vojski formirale zajedničke oružane snage i umjesto sistema regrutacije uveo profesionalni sastav", istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, koncept Bakira Izetbegovića, koji je odlučio da od profesionalne pravi vjersku vojsku, naići na otpor druga dva naroda i da neće ni opstati kao profesionalne multietničke oružane snage.

"BiH je davno trebalo demilitarizovati", poručila je Cvijanovićeva u intervjuu Srni.