To nas je, kaže Cvijanović, dovelo do još jednog neustavnog eksperimenta koji je, kao što je i do sad bio slučaj, prouzrokovao političku krizu.

Na pitanje Srne da prokomentariše zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića upućen Pravobranilaštvu BiH u kojem traži informaciju šta je ta institucija preduzela u pogledu pravne zaštite "državne imovine" i imovinskih interesa BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da se Bećirović obratio u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva.

"Prema tome, riječ je o njegovom privatnom stavu, a ne o zvaničnom stavu institucije", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da djeluje kao da neko želi namjerno produkovati krize, kroz uporno rušenje dejtonskog ustavnopravnog poretka BiH.

"Treba podsjetiti da se u cijelom ovom neustavnom eksperimentu pitanje imovine prvobitno odnosilo na vojnu imovinu, kada je traženo da se takva imovina na teritoriji dva entiteta preknjiži na Ministarstvo odbrane BiH. Time se ustvari tražilo da se iz vlasništva entiteta imovina prenese u vlasništvo BiH", navela je Cvijanovićeva.

Budući da je Bećirović veliki zagovornik NATO integracija, rekla je Cvijanovićeva za Srnu, vjerovatno je upoznat o zaključcima NATO samita u Talinu iz 2010. godine, kojima je od Republike Srpske i FBiH traženo da u korist BiH preknjiže svoju nepokretnu vojnu imovinu.

Da entiteti nisu vlasnici imovine, upitala je srpski član Predsjedništva, zašto bi tako nešto od njih bilo traženo?

"Onda je opet političkim akrobacijama pitanje vojne imovine prošireno i na cjelokupnu imovinu. I to opet zajednički smišljenom akcijom međunarodnog faktora i političkog Sarajeva, u okviru koje je Ustavni sud BiH izvođač radova", istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, suština je da ne postoji ustavni osnov da se pitanje imovine reguliše na nivou BiH, jer inače ne bi bilo ni traženo od entiteta da je prenesu u vlasništvo BiH.

"Najkraće rečeno, ako imovina nije entitetska, zašto su onda tražili da je se odreknemo", upitala je Cvijanovićeva.