"Ustavno uređenje BiH je specifično, jedinstveno u svjetskim razmjerama. U svijetu danas ima nešto više od 20 federalno uređenih država. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, pa tako i BiH ima jednu po kojoj je jedinstvena, što nije negativno jer predstavlja doprinos nauci ustavnog prava, teoriji federalizma, ali i način kako se mogu uspostaviti i održavati odnosi u federalnoj državi. To je sporazum ili ugovor ustavnog prava o prenošenju nadležnosti", rekao je Blagojević u  političkom magazinu Pečat.

On je istakao da taj sporazum, odnosno ugovor, kao i svaki drugi ugovor predstavlja saglasnu izjavu volja ugovornih strana usmjerenu u određenom pravcu radi određivanja cilja i da važi dok saglasna izjava volja postoji.

"Čim jedna od ugovornih strana nema više tu saglasnost, taj ugovor prestaje da važi za nju, ona se povlači i raskida ga. Takvo stanje vlada i na terenu ovih sporazuma o prenosu nadležnosti. Ovo govorim zato što nijednom riječju, a kamoli članom Ustava BiH, nije propisano da, kada entiteti potpišu sporazum o prenosu nadležnosti, gube pravo da se povuku iz tih sporazuma. Da je kojim slučajem to propisano Ustavom, a nije, onda bi se moglo reći da Republika Srpska nema pravo na kojem sada ispravno insistira", pojasnio je Blagojević.

S obzirom da to nije zabranjeno Ustavom ni na izričit ni na posredan način, Republika Srpska, kaže Blagojević, ima ustavno pravo da povuče saglasnost i vrati prenesene nadležnosti.

"Pogotovo imajući u vidu činjenicu da i sporazumima o prenosu nadležnosti u oblasti poslova odbrane ili VSTS nijednim riječju Republika Srpska nije rekla da se potpisivanjem odriče prava na povlačenja iz njih i njihovog raskidanja", istakao je on.

Blagojević poručuje da Republika Srpska ima pravo da na sjednici Narodne skupštine raspravlja o tome i donese odluku, ukoliko ima potrebnu većinu, da se povlači i raskida jednostrano odgovarajući sporazum o prenosu nadležnosti i da on prestaje da važi za nju, odnosno na njenoj teritoriji.

"Nakon takve odluke Republika Srpska ima pravo da donese zakon o prestanku važenja određenog zakona na njenoj teritoriji. Na primjer, Zakona o odbrani, Zakona o službi u Oružanim snagama ili Zakona o VSTS. Poslije toga može da uslijedi zakon za ocjenu ustavnosti tog zakona. S obzirom na odonos snaga koji vlada četvrt vijeka u Ustavnom sudu BiH, nije teško predvidjeti da će odluka ići u pravcu usvajanja takvog zakona", rekao je on.

Međutim, nijedan ustavni sud na svijetu, pa ni Ustavni sud BiH, istakao je Blagojević, nema pravo da zakonodavcu o čijem zakonu je raspravljao zabrani donošenje zakona jer bi time preuzeo nešto što mu ustavom ne pripada.