Papa Franjo odbija da proglasi zloglasnog kardinala Alojzija Stepinca za svetitelja Rimokatoličke crkve, a to je samo jedan u nizu poteza koji su izazvali revolt kod Hrvata.
Zbog toga ga Srbi sve više simpatišu. Nijednog papu nisu doživljavali kao ovog, a s druge strane, hrvatske, sve više gledaju ispod oka ka Vatikanu. Razlog njegove želje da prolongira kanonizaciju je, kako se navodi, to što mu je stalo da održi dobre odnose s Ruskom, ali i sa SPC.
Ono što je Hrvate još razočaralo jeste to što je papa Franjo izrazio skepsu prema prikazanju Gospe u Međugorju, što mnogi smatraju čudom, ali i dobar odnos sa SPC, koji je potvrdila i srpska delegacija nakon posjete Vatikanu u januaru prošle godine. Pride, smijenio je četiri hrvatska biskupa 2015.
Vjerski analitičar Draško Đenović kaže da je istina da Srbi rimokatoličkog poglavara sve češće u šali oslovljavaju sa "Franjo, Srbine", dok se u Hrvatskoj, naročito među sveštenstvom, ne gleda posebno blagonaklono na njega.
"Papa Franjo se smatra papom socijalistom, jer se zalaže za socijalnu pravdu, siromašne... To upada u oči hrvatskim biskupima, koji su, kao i srpske vladike, navikli na bogatstvo", priča Đenović i dodaje da ako bi Stepinac bio proglašen za sveca, on ne bi bio hrvatski, već katolički svetac.
U Hrvatskoj se na to drugačije gleda.
"Papi je stalo da uspostavi dobre odnose s Ruskom crkvom, pa u tom smislu ne bi čudilo ako bi se kanonizacija prolongirala. U Hrvatskoj pak to doživljavaju lično, oni Stepinca slave već 20 godina, te nisu srećni zbog toga", ističe Đenović.
