On je istakao da ukoliko virus i stigne u Srbiju, nema razloga za brigu, jer smrtnosti od majmunskih boginja u Evropi gotovo i da nema, a farmakološka terapija je djeluje na adekvatan i efikasan način.

Podsjetio je da rezervor za majmunske boginje nisu majmuni, kako se može pretpostaviti, jer ove vrste obolijevaju podjednako kao i ljudi, već rezervoar ove bolesti predstavljaju mnogobrojne vrste glodara koje žive u zapadnoj i centralnoj Africi.

Naveo je da su se prvi ljudi zarazili virusom majmunskih boginja 70-ih godina, dok je prvi slučaj kod majmunske vrste bio 1958. godine.

"Ovaj virus ne izaziva nikakve prevelike probleme kod ljudi, pre svega zato što se teško prenosi. Znači nije tako infektivan i vrlo mali procenat ljudi, od ukupnog broja osoba koja je bila u kontaktu sa obolelim, se razboli", naglasio je Šekler.

Na pitanje koji su simptomi i da li ima razloga za brigu, s obzirom na to da je manifestacija ove bolesti na koži "zastrašujuća", virusolog je kazao da se u obzir mora uzeti i jedna neobična okolnost, a to je da su svi oboljeli do sada muškarci od 20 do 40 godina starosti.

Rekao je da je ustanovljeno da je određeni broj tih muškaraca bio u bliskom kontaktu sa drugim oboljelim muškarcem, precizirajući da "kada kaže u bliskom kontaktu, misli na homoseksualce".

Šekler smatra da kada se i ova činjenica uzme u obzir tek onda ima manje razloga za paniku i strah, a, kako je ponovio, potvrđeno je i da se virus teško prenosi.

"Najviše što je do sada obolelo ljudi, to je po par stotina njih, najčešće u zapadnom i centralnom delu Afrike u njihovim zdravstvenim uslovima, koji nisu ni uporedivi sa evropskim standardima rada zdravstvenih institucija", rekao je Šekler.

Istakao je da su mnoge stvari upitne kada je riječ o majmunskim boginjama poput toga zašto u nekim zemljama ima veliki broj zaraženih, dok se u drugim sporadično zarazi po nekoliko muškaraca i dodao da je ključno pitanje zašto nema slučajeva zaraženih žena.

Objasnio je da virusi ostalih boginja ne prave nikakvu razliku po polovima i naveo je da je u afričkim uslovima smrtnost od ovih boginja iznosila oko 11 odsto, a posljednjih godina je smrtnost između tri i šest odsto, pri čemu je smrtnost veća kod mlađih kategorija - teži oblici bolesti su se pojavljivali kod djece, kod starijih ne.

Takođe, Šekler je rekao i da virusi boginja vrlo slabo mutiraju budući da je riječ o DNK virusima, za razliku od korone koja je RNK virus.

Poručio je da od majmunskih bogunja nema nikakve posebne preventive i da je dovoljno da se ljudi "normalno ponašaju", kako bi se zaštili od ovog virusa - voditi računa o higijeni, prati ruke i izbegavati kontakt sa zaraženima.

"Kod boginja je dobro što je bolesnik zarazan tek kada se pojave simptomi. Inkubacija može da traje od pet do 14 dana, a kada se pojave simptomi ta osoba je jako infektivna, jer iz svake kraste izlaze milioni čestica virusa", kazao je Šekler.

Smatra da ako majmunske boginje dođu u Srbiju, "ništa neće promijeniti živote miliona Srba, ukoliko se pojavi jedan ili dva slučaja oboljelih".

Dodao je da u cijeloj Evropi nema smrtnih slučajeva sa jedne strane, dok sa druge, postoji dobra potporna terapija i antivirusni lijekovi koji umanjuju umnožavanje virusa, i ponovio da nema razloga za bojazan.