Slika iz gradskog prevoza u kome nekoga polijevaju vodom i spuštaju na sjedište ili izvode napolje postala je svakodnevica. Hitna pomoć svakodnevno dobiva pozive s javnih mjesta zbog kolapsa ljudi, a mnogi se žale na glavobolju, gubitak apetita, umor i pad pritiska.
Dovoljno tečnosti
Većina vas misli da zna šta treba raditi kada nekome u našoj blizini pozli, ali se dešava da se stanje iskomplikuje usljed neznanja. Kako kažu ljekari, uglavnom bude loše osobama koje su izašle nepripremljene napolje, bile predugo na suncu i nisu unosile dovoljno tečnosti.
Zato je, za početak, bitno da se ne izlažete suncu, ostanete u zatvorenom i, po mogućnosti, rashlađenom prostoru. Ako neko želi u šetnju, najbolje je da ide u ranim jutarnjim satima ili kasnije po podne, i to negdje po hladovini. Ova doba dana su preporuka i za one koji moraju izaći iz kuće da obave nešto. Bez flašice vode ne treba ni da kreću.
Zato ljudi, nakon prvog zbrinjavanja, završavaju u bolnici, a sve je više i mladih među njima. Brzina pružanja pomoći je ovdje ključna te je važno znati šta treba, a šta ne. Prvo, ne dajte vode ako je osoba bez svijesti, ošamućena ili u deliriju, jer može doći do ugušenja. Nije poželjno ni pomjerati onesviještenog jer ne znate je li prilikom pada povrijedio nešto. Najbolje je sačekati Hitnu pomoć i stručnu osobu.
Brzina pružanja pomoći
Zato ljudi, nakon prvog zbrinjavanja, završavaju u bolnici, a sve je više i mladih među njima. Brzina pružanja pomoći je ovdje ključna te je važno znati šta treba, a šta ne. Prvo, ne dajte vode ako je osoba bez svijesti, ošamućena ili u deliriju, jer može doći do ugušenja. Nije poželjno ni pomjerati onesviještenog jer ne znate je li prilikom pada povrijedio nešto. Najbolje je sačekati Hitnu pomoć i stručnu osobu.