"Solarne ili aktinične keratoze mogu da pređu u invazivni skvamocelularni karcinom koji ozbiljno ugrožava zdravlje, kaže docent dr Dušan Škiljević, dermatovenerolog i zamjenik direktora Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog centra Srbije.

S obzirom na to da se samo na osnovu izgleda solarnih keratoza ne može reći da li će da se pretvore u tumor, trebalo bi ih pravovremeno liječiti.

"Poseban problem u liječenju solarnih keratoza predstavlja činjenica da veliki broj pacijenata ima multiple promene, odnosno čitave regije kože koji imaju izmjenjene ćelije. Zbog toga liječenje može da bude usmjereno prema pojedinačnim promjenama ili se tretira čitavo polje kože, ukoliko su na njemu prisutne višestruke aktinične keratoze," priča Škiljević. 

Kako dalje objašnjava docent Škiljević za pojedinačne promjene mogu da se koriste laseri, radio-talasi, elektrohirurške metode, kriohirurgija (terapija tečnim azotom), kiretaža i, dosta rijetko, klasične hirurške metode.

Kada je solarnim keratozama zahvaćen veći dio kože upotrebljavaju se kreme koje djeluju kako na vidljive promjene, tako i na izmjenjene dijelove kože koji nisu golim okom primjetni. 

"U tu svrhu se najčešće koriste "imikvimod", 5-fluorouracil", "ingenol mebutat", "diklofenak". Dužina primjene ove terapije varira od krema do krema i kreće se od nekoliko dana do nekoliko nedelja. Osim krema, u svrhu liječenja čitavog polja kože mogu da se koriste i laseri, hemijski pilinzi, dermabrazija i fotodinamska terapija." objašnjava Škiljević. 

Osim solarnih postoje i seboroične keratoze koje su benigni kožni tumori. Ove promjene su u početku blago izdignute iznad nivoa kože, žućkaste ili svijetlobraon, a kasnije postaju tamnobraon ili crne, površina im postaje hrapava i često prekrivena masnom ljuspicom koja se dosta lako skida.