To je potpuno benigna pojava i doživljava je i do 70 odsto ljudi.

"Ovo se zove hipnički trzaj. Kada tonemo u san dolazi do iznenadnog trzaja nekog dijela tijela ili cijelog tijela, a osjeti se kao strujni udar ili kao da padamo", rekao je Raj Dasgupta, docent kliničke medicine na Keck Medicine USC u Los Anđelesu. Iako se najčešće dešava na prelazu između budnosti i sna, može se desiti i u različitim fazama sna, a ponekad nas ni ne probudi.

Zašto se to dešava još uvijek nije sasvim jasno, jer i dalje ima mnogo nepoznanica povezanih sa spavanjem i sanjanjem.

Naučnici vjeruju da hipnički trzaj može biti i evolutivni znak, odnosno da ga nosimo iz daleke prošlosti kada su ljudi spavali na drveću, hipnički trzaj bi ih spriječio da padnu.

Iako nema razloga za brigu, hipničko trzanje se javlja kod savršeno zdravih ljudi, a postoji nekoliko razloga koji se mogu povezati sa tim.

Neispavanost

"Loš kvalitet sna znači da ne padate u dublju REM fazu sna koja je regenerativna. Iako u krevetu provedete preporučenih sedam do devet sati, možete se probuditi neispavani i biti pospani tokom dana. Higijena spavanja, kao što je vrijeme prije spavanja za opuštajuće aktivnosti i držanje podalje od ekrana, važna je za kvalitet sna", savjetuje dr Dasgupta.

Stres

"Bilo bi veoma interesantno istražiti da li su pojedini ljudi počeli da doživljavaju hipničke trzaje tokom pandemije korone", kaže dr Dasgupta.

Naime, mentalni i emocionalni stres mogu izazvati hipničke trzaje.

Opuštanje prije spavanja može vam pomoći da ublažite anksioznost i da bolje zaspite.

Kofein

"Stimulansi, kao što su kofein i nikotin, takođe su povezani sa hipničkim trzajima. Stoga nije iznenađujuće da nedostatak sna i konzumacija kofeina mogu ići ruku pod ruku. Što ste više lišeni sna, više posežete za kofeinom da biste ostali budni", kaže dr Dasgupta. Zbog toga se preporučuje da pijete najviše dvije do tri šoljice kafe dnevno.

Apneja

"Pošto se hipnički trzaji javljaju tokom prelaza između budnosti i sna, veća je vjerovatnoća da će se pojaviti ako imate apneju u snu, stanje koje obilježavaju kratke pauze u disanju tokom noći, što izaziva višestruka uzbuđenja i buđenja", objašnjava dr Dasgupta.

Ostali znaci i simptomi apneje u snu uključuju hrkanje ili dahtanje tokom spavanja (nešto što vaš partner u krevetu može primijetiti), kao i prekomjernu pospanost tokom dana ili glavobolju kada se probudite. Apneja je opasna jer može povećati rizik od srčanih oboljenja, pa razgovarajte sa svojim ljekarom, prenosi zivim.gloria.

Koliko nam je sna potrebno?

Bez obzira na individualne potrebe, nauka je otkrila koliko je sna potrebno svakoj starosnoj grupi.

- Starije osobe (preko 65 godina) 7 do 8 sati

- Odrasli (26-64 godine) 7 do 9 sati

- Mlađi odrasli (18-25 godina) 7 do 9 sati

- Tinejdžeri (14-17 godina) 8 do 10 sati

- Školska djeca (6-13 godina) od 9 do 11 sati

- Predškolci (3-5 godina) od 10 do 13 sati

- Mala djeca (1-2 godine) od 11 do 14 sati

- Bebe (4-11 mjeseci) od 12 do 15 sati

- Novorođenčad (0-3 mjeseca) od 14 do 17 sati