Česnica je, tradicionalano, hljeb koji domaćice u Srbiji mijese za Badnje veče ili rano ujutru na Božić, prije nego što svane.
U zavisnosti od običaja i kraja u nju se stavljaju razne stvari, ali ono što je neizostavni dio ove pogače jeste novčić.
Prema narodnom vjerovanju onaj ko ga izvuče biće najveći srećnik te godine.
Tradicionalno, za vrijeme božićnog ručka, kada se svi ukućani okupe za bogatom trpezom česnica se "lomi" tako što svaki član porodice otkine parče hljeba.
U nekim krajevima domaćin dijeli česnicu ukućanima, a vjeruje se da će onaj ko u svom dijelu kolača pronađe novčić tokom cijele naredne godine imati sreće, zdravlja i bogatstva.
Kako veli narodno predanje, svi članovi porodice moraju da pojedu svoj dio božićnog hljeba kako bi u njihov dom ušla snaga i zdravlje, a onaj koji pronađe novčić nikako ne smije da ga baci ili zaboravi.
Naši preci, su vjerovali, a prenijeto je i na današnje generacije, da bi novac ili dukat koji je izvučen iz česnice trebalo da se "otkupi" drugim novcem od onoga ko ga je pronašao u hljebu.
Nađeni novčić se, zatim, stavi na ikonu, najbolje na slavsku, pored sveca koga porodica slavi i koji je zaštitnik doma ili pored nje, pa se čuva do sljedećeg Božića.
U česnicu se, u nekim krajevima, stavlja zrno kukuruza, a ko ga izvuče, imaće uspjeha u njivi i na polju, tako što će zasadi dobro roditi te godine.
Onaj kome pripadne grančica gloga ili drena, koje domaćica stavi u česnicu, biće dobrog zdravlja cijele godine. A ako neka žena dobije zrno pasulja, staro vjerovanje kaže da se može nadati da će te godine postati majka blizanaca.
