Od početka septembra do novembra je vrijeme za berbu šipka koji je jedna od najstarijih biljnih vrsta koju je čovjek koristio. Slatko-kiselkastog je okusa, koji je odličan saveznik kod prehlade ili gripe. Ljekovita svojstva šipak može zahvaliti bogatom sastavu vitamina C, D, P, K, B1, B2, B3.
U mesnatim plodovima se nalaze i velike količine minerala natrija, željeza, mangana i selena s nešto manjim vrijednostima magnezija, kalija, fosfora, sumpora i silicija.
Šipak podiže imunitet, sprječava malaksalost, čisti krv, pomaže kod bolesti bubrega, potiče probavu, štiti od bakterija i virusa, utječe na regulaciju hormona, djeluje na reumatizam.
Istraživanja pokazuju kako nivo askorbinske kiseline (vitamina C) iz šipka kuhanjem ne opada već se povećava, a bitno je potrošiti proizvode od šipka u roku godine dana jer se stajanjem nivo askorbinske kiseline smanjuje na samo 1/4 originalnog iznosa.
Čaj od šipka koristi se kod upalnih procesa bubrega, posebno za sprečavanje novih oboljenja. Ljudi kod kojih lako dolazi do skupljanja pijeska i kamenaca u bubrezima ili mokraćnom mjehuru trebali bi često piti čaj od šipka. Čaj nije potrebno zaslađivati jer je šipak sam po sebi sladak. Može se miješati i s drugim biljkama, prenosi N1.
Sjemenke šipka u narodnoj medicini se koriste za kamen u bubregu, bolesti bubrega i mjehura, kod reume i uloga. Marmelada od šipka zimi je odličan izvor vitamina C.
