Satelitski snimci otkrili su dramatičan gubitak leda na himalajskim glečerima što bi moglo imati ozbiljne posljedice za milione ljudi, pišu strani mediji.
Naučnici su uporedili fotografije snimljene američkim izviđačkim programom sa nedavnim promatranjima svemirskih letjelica i otkrili su da se topljenje leda udvostručilo tokom posljEdnjih 40 godina.
Ovo istraživanje pokazuje da se od 2000. godine visine lednjaka smanjuju u prosjeku pola metra godišnje.
Istraživači kažu kako su klimatske promjene glavni uzrok, što su pokazale i ranije studije.
"Himalajski ledenjaci su se promijenili", izjavio je za BBC Joshua Maurer iz observatorija Zemlje kolumbijskog univerziteta smještenog u New Yorku.
Tokom sedamdesetih i osamdestih godina, američki špijunski program kodnog naziva Hexagon lansirao je 20 satelita u orbitu da tajno fotografiše Zemlju.
Ovaj materijal otkriven je 2011. godine, a digitalizovan je za potrebe američkog Geološkog zavoda. Među špijunskim snimcima su i Himalaji, i to područje za koje su istorijski podaci inače bili oskudni.
Upoređujući ove snimke s novijim satelitskim podacima iz NASA-e i japanske svemirske agencije Jaxa, istraživači su mogli vidjeti kako se regija drastično promijenila.
Tim naučnika iz Univerziteta u Kolumbiji pogledao je 650 ledenjaka na Himalajima na dužini od 2.000 kilometara. Na osnovu dobijenih podataka, ustanovili su da se između 1975. i 2000. godine prosječno godišnje gubi četiri milijarde tona leda.
Međutim, između 2000. i 2016. glečeri su se otapali otprilike dva puta brže. U prosjeku su izgubili oko osam milijardi tona leda godišnje.
"Za bolji osjećaj mjere, osam milijardi tona leda dovoljno je da popuni 3,4 miliona olimpijskih bazena godišnje. Lednjaci gube većinu leda u nižim dijelovima gdje je koncentrirano najveće topljenje. Činjenica da vidimo sličan prostorni obrazac gubitka leda na tako mnogo ledenjaka, govori nam kako postoji neka vrsta sveukupne prisile koja utiče na sve lednjake na sličan način", kazao je Maurer.
Naučnici pojašnjavaju kako će daljnji gubici leda imati ogroman uticaj na Zemlju. Kratkoročno, veliko topljenje može uzrokovati velike poplave. Dugoročno, milioni ljudi u regijama koje ovise o ledenoj vodi glečera tokom sušnih godina mogu iskusiti vrlo ozbiljne poteškoće.
"Kada nestane leda, neke od najvažnijih azijskih rijeka izgubiće snabdijevanje vodom koji ih održava u ljetnim razdobljima suše, baš kada je voda najvrijednija. Bez planinskih ledenjaka, suše će biti još gore za milione ljudi koji žive nizvodno", kažu naučnici.
Prema nedavnom istraživanju, ukoliko globalna temperatura poraste za dva stepena celzija, onda bi pola glečera nestalo do 2100. godine.
