Organizatori ovogodišnje Svetosavske akademije su Matična biblioteka Istočno Sarajevo i Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo.

Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije "Tragom svetosavlja" Dejan Kerleta rekao je da su se zbog trenutne epidemiološke situacije i poštovanja propisanih mjera, odlučili za organizovanje Svetosavske akademije, uz prateći program, odnosno promociju romana "Kosti" i izložbu fotografija Srpskog Sarajeva iz perioda devedestih godina prošlog vijeka.

Sveštenik Bojan Zekić u besjedi je govorio o značaju svetosavlja i putu pravoslavlja, te je istakao da je Sveti Sava najveći srpski prosvjetitelj, jer je najveći srpski svetitelj, a prosvjeta je samo projekcija svetosti.

- Svetitelj svijetli i time druge prosvećuje. Prosvjeta je uslovljena svetošću, a bez svetosti nema prosvjete. Dok mi današnji Srbi idemo putem Svetog Save, možemo reći da idemo pravim putem, krstolikim putem i jedinim koji vodi u život vječni - istakao je Zekić.

Načelik opštine Istočno Novo Sarajevo Јovan Katić izjavio je novinarima da će ova lokalna zajednica uvijek podržavati ovakve manifestacije koje su pravi način da se obilježe najznačajniji praznici u kalendaru srpskog naroda, a i da se nastavi put pravoslavlja.

U okviru Svetosavske akademije u umjetničkom i kulturnom programu učestvovali su članovi dramskog studija Kulturnog centra Istočno Novo Sarajevo sa prigodnim programom.

Nakon akademije, održana je i promocija romana "Kosti", autora Nenada Milkića, koji je objavljen u decembru prošle godine, a bavi se stradanjem Srba u Sarajevu tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Roman "Kosti" je omaž više od 8.000 ubijenih Srba i svima onima koji su prošli kroz 123 logora i privatna zatvora u Sarajevu.

Milkić rekao je da je motiv za pisanje romana u činjenici da Srbi iz Srbije i dan danas odlaze na Baščaršiju sa mislima da je to ono Sarajevo iz 1985. godine.

- Nažalost, nije. To Sarajevo više ne postoji. Srbi iz Srbije ne znaju da su ovdje ljudi stradali, da je 150.000 Srba napustilo grad, da je više od 8.000 Srba ubijeno. Upravo u tome, u svakoj toj žrtvi i svakom djetetu koje je ubijeno leži motiv za pisanje romana - istakao je Milkić.

On je napomenuo da je razgovarao sa velikim brojem nekadašnjih Sarajlija, Srba, sada živi u Srbiji i Republici Srpskoj, te da je našao bogate arhive sa izjavama ljudi nakon napuštanja Sarajeva i to je koristio za pisanje romana, kao i niz istorijske građe koju su pisali ljudi sa ovog područja.

Milkić je izrazio posebno zadovoljstvo što je promocija organizovana baš u Istočnom Sarajevu, te je zahvalio organizatorima za poziv koji su mu uputili.

Književnik Goran Vračar, koji je recenzent knjige, naveo je da Milkića poznaje nekoliko godina i imao je čast da pročita djela koja je on napisao, prvenstveno o trilogiji Košare, te je prvi put iz njegovih knjiga saznao šta se zapravo desilo.

- Oduševio sam se lakoćom kojom je objasnio stradanje Srba u Sarajevu i golgotu koju su prošli Srbi. Republika Srpska je stvorena u Srpskom Sarajevu, promijenili su nam ime, ali mi se držimo svog imena, povukli smo se i ostavili sve ono što smo branili četiri godine da bi danas živjela Republika Srpska - istakao je Vračar.

Nenad Milkić rođen je 1985. godine u Loznici. Po profesiji je diplomirani pravnik. Do sada je objavio knjige "Purpurne kiše", "Pevaj mi mama", "Zovem se Dunja".

Trilogijom "Mi smo branili Košare" čiji su dijelovi "Posljednja straža", "Zov karaule" i "Besmrtni bataljon", daje novo svjetlo na događaje u rejonu karaule Košare tokom 1998. i 1999. godine.