Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je da je akcenat ove kamanje na mladima, te istakla da je značajno da se djeca uče kulturi govora i pravilnom izražavanju

"Planirano je da se u Banjaluci, Doboju, Brčkom, Trebinju, Prijedoru, Istočnom Sarajevu, te Zvorniku organizuju edukativne radionice za mlade i tribina za širu javnost s ciljem podizanja svijesti o značaju unapređivanja kulture govora", rekla je Trivićeva novinarima u Banjaluci.

Ona je navela da su predavači univerzitetski profesori koji se bave retorikom i njegovanjem lijepe riječi u Republici Srpskoj i istakla da će na tribinama govoriti i humanista Arno Gujon.

"Nama se u kampanji `Karavan kulture govora` pridružio francuski humanista Arno Gujon koji u saradnji sa Ministarstvom kulture i informisanja Srbije sprovodi u Srbiji nacionalnu kampanju `Negujmo srpski jezik`", rekla je Trivićeva.

Ona kaže da je ova kampanja, nakon održanog Foruma o ćirilici u martu, nastavak aktivnosti na realizaciji Povelje o srpskom kulturnom prostoru - sporazuma koji definiše politiku zajedničkog djelovanja u oblasti kulture Srpske i Srbije.

Francuski humanista Arno Gujon izrazio je zadovoljstvo što je u prilici da bude dio kampanje čiji je cilj zaštita srpskog jezika, a koji za njega ima veliku kulturnu i duhovnu vrijednost.

"Srpski jezik sam naučio kako bih što bolje razumeo srpski narod koji živi na Kosovu i Metohiji i celoj Srbiji, da što bolje razumem njihovu situaciju, te da o njoj svedočim u Francuskoj", rekao je Gujon.

On je napomenuo da je svaku riječ srpskog jezika sam naučio, trudeći se da uđe u njegovu suštinu, te da ga je to navelo da shvati vrijednost srpskog jezika i da sada veoma cijeni njegovu ljepotu.

"Naučio sam da se kaže savršeno, sjajno, divno, prekrasno, izvanredno, te mi je žao kada sve te lepe reči zamenimo jednom rečju - super", rekao je Gujon.

Učeći srpski jezik, kaže on, zaljubio se u zemlju, narod, kulturu, ali i u sam jezik i ćirilično pismo, te mu je žao da to sada ne koristi.

"Ako to ne koristim, onda ću da zaboravim, a tako će da nestane sav trud koji sam uložio u učenje", rekao je Gujon.

On je istakao da je potrebno njegovati i razvijati bogatstvo srpskog jezika, jer jezik nije samo sredstvo komunikacije, nego zauzima središnje mjesto u kulturi i identitetu naroda.

Slobodan Roksandić, predstavnik Udruženja za unapređenje i razvoj kulture javnog govora "Izražajnost", koje sprovodi kampanju, izrazio je zadovoljstvo što je akcija zabilježila dobre rezultate, ističući da na zanimljiv način djecu i mlade uče pravilnom korištenju jezika, bez poštapalica.

"Nastojimo da podstaknemo decu i mlade da usvoje dobre govorne navike, te da im objasnimo da je važno kako se usmeno izražavaju, jer je to veština koja je bitna u 21. veku i na osnovu koje će praviti uspehe u životu", rekao je Roksandić.

Lingvista Milorad Telebak rekao je da je prosvjetna i kulturna oblast naroda veoma značajna za napredak društva, te izrazio zadovoljstvo što se realizuju ovakve kampanje, jer bez očuvanja jezika nema ni znanja ni napretka društva.

U okviru kampanje danas će u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske u Banjaluci biti održana radionica za učenike, te javna tribina u Kulturnom centru Banski dvor.