U Sarajevu je, radi širenja prosvjete i srpske nacionalne svijesti Srba u BiH, 1902. godine osnovano Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta", koje je imalo veliki broj članova i donatora, te raspolagalo velikom imovinom. 

Zahvaljujući pomoći "Prosvjete", prve generacije srpskih đaka i studenata iz BiH masovnije su počele da se školuju prema tadašnjim evropskim standardima. 

Društvo je otvorilo veliki broj čitaonica i veliku Centralnu biblioteku u Sarajevu, te štampalo mnogo popularnih knjiga radi prosvjećivanja naroda. 

U "Prosvjeti" su bili aktivni mnogi značajni Srbi iz BiH, kao što su Aleksa Šantić, Petar Kočić, Vasilj i Šćepan Grđić, Đorđe Pejanović i Pero Slijepčević. 

"Prosvjeta" je pod komunističkom vlašću zabranjena 1949. godine, a imovina konfiskovana. 

Obnovljena je na Vidovdan 1990. godine u sali Narodne i univerzitetske biblioteke u sarajevskoj Vijećnici, a obnovitelji su bili intelektualaci predvođeni akademikom Vojislavom Maksimovićem. 

"Prosvjeta" je radila i tokom ratnih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, dok su predsjednik i Glavni odbor društva djelovali u Foči. 

Danas "Prosvjeta" djeluje u Sarajevu i Istočnom Sarajevu sa odborima širom Republike Srpske. 

Institut za intelektualno vlasništvo BiH donio je 2013. godine odluku kojom je proglasio Srpsko kulturno i prosvjetno društvo "Prosvjeta" sa sjedištem na Palama za jedinog pravnog sljedbenika naziva i znaka ovog društva sa pravom korištenja u BiH. 

Mada su Srbi gotovo nestali u Sarajevu, zgrada Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva "Prosvjeta" je još 2009. godine proglašena nacionalnim spomenikom. 

Ovaj objekat sagrađen je 1911. godine prema projektu Miloša Miladinovića, dok su kiparski radovi povjereni kiparu Franji Rebhenu. 

Zgrada "Prosvjete" danas predstavlja i mjesto okupljanja značajnih intelektualaca koji proučavaju istoriju i život Srba. 

Sve je počelo 20. decembra 1901. godine, kada je grupa intelektualaca uputila molbu za osnivanje društva "Prosvjeta" s ciljem materijalnog pomaganja učenicima i studentima, te prosvjećivanja naroda u BiH. 

Osnivači društva, njih 29, pozvali su narod da prihvati djelovanje društva, naglašavajući da su se usljed razvoja nauke i kulture promijenile i društvene prilike, što zahtijeva nove oblike udruživanja.

"Prosvjeta" je i danas centar okupljanja Srba sa ove strane Drine i garancija njihovog kulturnog i obrazovnog uzleta.