Pisac, narodni tribun, borac sa srpski jezik i pismo, političar - to je bio Petar Kočić. “Jazavac pred sudom”, “Jauci sa Zmijanja”, “S planine i ispod planine”, “Sudanija” su samo neka od djela tog velikana srpske književnosti. Bio je omiljen među narodom, a danas, 103 godine nakon njegove smrti često je spominjan i citiran.
Život mu nije bio ni malo lak, a nepravda ga je često pratila. Uoči aneksije Bosne i Hercegovine od austro-ugarske, Kočić pokreće list „Otadžbinu" u Banjoj Luci i stvara političku grupu koja je propagirala borbu protiv Austrije i ostataka feudalnog ropstva. Kao nacionalni i socijalni revolucionar, Kočić je bio vrlo omiljen među narodom i kod napredne omladine, pa je izabran i za poslanika austro-ugarskog provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu. Bio je i ostao, bitan za Republiku Srpsku, njen narod i srpsku književnost.
“Jedan od najistaknutijih ličnosti, ne samo za Banjaluku i Republiku Srpsku, nego u cijelom Srpskom korpusu. Kočić je ime koje dugo neće moći biti prevaziđeno. Dakle, Kočić je vrstan književnik, vrstan, u vrhu jugoslovenske, sada srpske književnosti, a drugo što je on nacionalni borac za osnovne ideale, među kojima su i jezik, jer jezik je za narod veoma značajan. Sa nestankom jezika i nestaje narod. Ima za to dosta primjera u svijetu,” kaže Milorad telebak, dobitnik ovogodišnje Kočićeve nagrade.
Bio je više buntovnik nego revolucionar. U materijalnoj oskudici često je poteškoće u karijeri mogao da savlada samo hirom. Odlučno je stajao iza svojih ideala, ne plašeći se nikog. Želio je samo slobodu, a umro je bez nje. Za vrijeme školovanja u Beogradu počeo je da piše pjesme. U poeziji se prepoznaju osmerci, deseterci i dvanaesterci. Osjeća se ritam narodnih pjesama. Pjesme Petra Kočića su objavljivane u časopisima. Banjaluka i Republika Srpska nikada neće zaboraviti hrabrog velikana izoštrenog pera i jezika iz Sela Stričići nadomak Banjaluke. Kočić je dobio svoj kutak u Narodnoj i univerziteskoj biblioteci koji će na digitalan i moderan način, približiti novim generacijama život srpskog književnika.
“Radi se o sobi koja je prilagođena 21. vijeku . Može se reći da smo sa ovim danas Kočića preveli jednu stepenicu više, približili ga novim generacijama koje u 21. vijeku na drugačiji način čitaju, saznaju i informišu se. Nadamo se da će ovo biti atraktivnije, naročito za školarce, i da će Kočića načiniti još interesantnijim za najmlađe,” rekao je Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.
“Ono što je nama važno u Republici Srpskoj jeste da je ovo jedna od najvažnijih manifestacija u Republici Srpskoj koja ima na neki način jedan od glavnih ciljeva, a to jeste da zapravo kroz život, rad i djelo Petra Kočića, kao jednog od književnika zaista sačuvamo kao nacionalni identitet koji se tiče i jezika i pisma i ostavimo ih budućim generacijama,” kaže natalija trivić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.
U njegovim pripovijetkama glavni motiv je težak život seljaka i njegova nostalgija za slobodom. Djela su mu prožeta satirom. U srpsku književnost uvodi seljaka iz Krajine. Svi Kočićevi likovi su pošteni ljudi lišeni zavisti, ali i osjećajni. Borba je po njemu, posao za muškarce, stoga u djelima nema žena. Petar Kočić rekao je jednom prilikom: „U ropstvu se rodi, u ropstvu živjeh, u ropstvu, vajme, i umrijeh“.
