Mozillini istraživači otkrili su da su tasteri poput "ne zanima me", "ne sviđa mi se", "prestani preporučivanje ​​kanala" i "ukloni iz istorije pregleda" neefikasni u sprečavanju preporučivanja sličnog sadržaja.

Ovi tasteri i dalje dopuštaju više od polovine preporuka sličnih onome što su korisnici rekli da ih ne zanima, pokazao je izvještaj.

U istraživanju su učestvovala 22,722 volontera koji su u svojim veb pregledačima instalirali ekstenziju RegretsReporter.

Tom ekstenzijom bi se promijenila funkcionalnost dislajk tastera na način da bi klik na taster, volonterima u istraživanju, nasumično dodijelio neku od radnji kao što su "ne zanima me", "ne sviđa mi se", "prestani preporučivanje ​​kanala" i "ukloni iz istorije pregleda". Uz to je postojala i kontrolna grupa kod koje klik na taster nije radio ništa.

U poređenju sa kontrolnom grupom, slanje signala "ne sviđa mi se" i "ne zanima me" bilo je samo "marginalno efikasno" u sprečavanju loših preporuka. Tasteri "ne preporučuj kanal" i "ukloni iz istorije pregleda" bili su malo efikasniji. Istraživači kažu da su alati koje YouTube nudi još uvijek neadekvatni za odvraćanje neželjenog sadržaja.

YouTube kaže da njegovi sistemi rade onako kako je planirano.

"Mozillin izvještaj ne uzima u obzir kako naši sistemi zapravo funkcionišu i stoga nam je teško prikupiti mnoge uvide", rekla je portpal YouTubea Elena Hernandez za Wired, koja je dodala da gledaoci imaju kontrolu nad svojim preporukama. To uključuje "mogućnost blokiranja videa ili kanala kako im se oni ne bi preporučivali u budućnosti."

Osim YouTubea, druge platforme poput TikToka i Instagrama uvele su više alata za povratne informacije za korisnike kako bi trenirali algoritam koji bi im prikazivao relevantan sadržaj.

Ipak, korisnici se često žale da čak i kada označe da nešto ne žele da vide, slične preporuke ostaju.