Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović istakao je da je zagađenje životne sredine plastikom najozbiljniji problem i da je za njegovo rješavanje potrebno uspostaviti sistem razdvajanja na mjestu nastanka komunalnog otpada.
"Na uspostavljanje tog sistema mora se djelovati sa neke dvije komponete, jedna je uspostavljanje infrastrukture za takvu vrstu razdvajanja i druga je veće naknade, odnosno veća cijena za odlaganje i odvoz otpada za one građane koji ne razdvajaju plastiku od onih koji to čine", rekao je Srni Todorović povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, koji se obilježava sutra.
On je dodao da nije nikakav napor da se materijali razdvajaju na mjestu nastanka i tako odlaže u otpad, te ukazao da je, prema podacima stručnjaka, jednostavnoj plastičnoj vrećici za razgradnju potrebno 150 godina.
Todorović je rekao da je Fond za zaštitu životne sredine tokom prethodnih nekoliko godina imao mnogo projekata sa komunalnim preduzećima i lokalnim zajednicama na pokušajima uspostavljanja razdvojenog prikupljanja otpada i da se u nekim mjestima plastični otpad odvaja.
Prema njegovim riječima, moto ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite životne sredine je "Pobijediti zagađenje plastikom! Ako ne možeš da je ponovo upotrijebiš, ne koristi je!".
On je istakao važnost podizanja svijesti o zaštiti i očuvanju životne sredine, koja je nažalost još na jako niskom nivou.
"Sve ono što rade institucije i projekti koji znače saniranje određene štete i popravljanje stanja u oblasti životne sredine su samo sanacija nekih posljedica, suština je promjena svijesti, načina razmišljanja svih nas. To je jedino što može očuvati životnu sredinu i obezbijediti da postoje normalni uslovi za egzistenciju i generacijama poslije nas", kaže Todorović.
Specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Dušanka Danojević rekla je Srni da, prema podacima Svjetske fondacije za prirodu, prosječna osoba može unijeti u organizam oko pet grama plastike svake sedmice.
"Iako je uticaj plastike na zdravlje još prilično nova oblast istraživanja, dosadašnji naučni rezultati ukazuju na to da plastika uzrokuje bolesti, invaliditet i preranu smrt ljudi na globalnom nivou, a potvrđena je u ljudskoj krvi, placenti i plućima", dodala je ona.
Ona je navela da naučno dokazani efekti na zdravlje uključuju izazivanje raka ili promjenu hormonske aktivnosti (endokrini poremećaj), što može dovesti do poremećaja rasta, te reproduktivnog i kognitivnog oštećenja, odnosno neplodnosti, gojaznosti, dijabetesa, raka prostate ili dojke, problema sa štitnom žljezdom i povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
"Mnogi od toksičnih hemijskih aditiva zadržavaju se u okolini i bioakumuliraju u izloženim organizmima. Zagađenje počinje od lokacija za ekstrakciju fosilnih goriva, izloženosti radnika hemikalijama, pa do zagađenja vazduha od spaljivanja otpada i zagađenja vode i zemljišta", kaže Danojevićeva.
Ona dodaje da su naročito izložene ranjive grupe, uključujući djecu, žene, radnike u neformalnom sektoru otpada i marginalizovane zajednice, što izaziva zabrinutost za ljudska prava i ekološku nepravdu.
Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje da godišnje zbog zagađene životne sredine premine 1,7 miliona djece.
"Plastika doprinosi brojnim zdravstvenim rizicima povezanim sa zagrijavanjem i ekstremnim vremenskim pojavama zbog klimatskih promjena", navode iz Svjetske zdravstvene organizacije.
