Preispitujući te odraze na radarskim slikama, planetarni naučnici sa Univerziteta Teksas utvrdili su da one zapravo pokazuju refleksije vulkanskih stijena.

Studija koju je finansirala NASA otkrila je da se refleksije, koje se vide kako sjaje kroz led, podudaraju s onima vulkanskih ravnica koje se nalaze širom Crvenog planeta.

Ovo je uvjerljivije objašnjenje za otkriće iz 2018., od onog da Mars drži golemo jezero ispod ledene površine, kažu autori studije, dodajući da Crveni planet vjerojatno neće imati uslove potrebne za održavanje vode u tekućem stanju na južnom polu.

Južna polarna fatamorgana, kako su američki naučnici nazvali taj fenomen, razotkrivena je kada je autor studije Cyril Grima dodao zamišljeni globalni ledeni pokrivač preko radarske karte Marsa kako bi vidio što se može vidjeti u područjima gdje je površina vidljiva.

"Da bi se voda održavala ovako blizu površine, potrebno vam je i vrlo slano okruženje i snažan, lokalno generiran izvor topline, ali to ne odgovara onome što znamo o toj regiji", naglasio je Grima.

Zamišljeni ledeni pokrivač koji je postavio iznad planeta pokazao je kako bi Marsovi tereni izgledali kada bi se pogledali kroz kilometar leda. To je omogućilo poređenje značajki na cijelom planetu s onima ispod polarne kape i uvid u to podudaraju li se s bilo kojom drugom regijom, piše Zimo.hr.

Grima je primijetio višestruke refleksije, poput onih na južnom polu, ali raspršene po svim geografskim širinama Marsovog krajolika, što odgovara lokacijama vulkanskih ravnica.

Grima je pojasnio i na primjeru sa Zemlje da tokovi lave bogati željezom mogu ostaviti za sobom kamene formacije koje se odražavaju na radarskim slikama na sličan način kao spomenute ravnice na Marsu. Tvrdi da to doprinosi dokazu da se te vulkanske formacije nalaze ispod ledene kape Marsa, a ne jezera s tekućom vodom.

Smatra se da Crveni planet ima džepove vodenog leda, uključujući debele polarne ledene kape, što nagovještava njegovu vlažnu prošlost i potencijalno podržava ljudsku kolonizaciju tog sad mrtvog planeta.

Karta koji je Grima sastavio temelji se na trogodišnjim podacima MARSIS-a, radarskog instrumenta lansiranog 2005. na svemirskoj letjelici Mars Express Evropske svemirske agencije (ESA), koji je prikupio ogromne količine informacija o Marsu.

Isti tim naučnika sada radi na predloženoj novoj misiji za korištenje radara za traženje vode na Marsu, koja bi mogla poslužiti kao ključni resurs za buduća ljudska slijetanja.

Isaac Smith, geofizičar Marsa sa Univerziteta York koji nije bio uključen u studiju, rekao je da nalazi studije predstavljaju precizna mjesta za traženje vodenog leda. Vjeruje da su svijetli radarski potpisi vrsta gline koja nastaje kada stijena erodira u vodi, inspirirana glinom sa Zemlje koja reflektira radar na sličan način.