Ali, još uvijek nije potrebno da gradite sklonište ili krenete istraživati kako preživjeti udar asteroida. Prema novim izračunima na osnovu podataka koje je prikupila NASA letjelica OSIRIS-REx, koja se približila Bennuu i sa njega prikupila uzorke, vjerovatnost sudara Bennua sa Zemljom u tom periodu je samo 0,057 posto.

Datum koji bi trebalo najviše da nas zabrinjava stiže tek za više od 150 godina. Naime, 24. septembra 2182. će postojati 0,037 posto šanse da Bennu udari u našu planetu.

Najopasniji poznati asteroid

"Podaci s OSIRIS-REx-a pružili su nam mnogo preciznije informacije te sada možemo izračunati buduću putanju Bennua do vrlo visokog stepena sigurnosti u razdoblju do 2135. godine. Nikada prije nismo odredili putanju asteroida na ovom nivou preciznosti", rekao je inženjer Davide Farnocchia iz NASA.

Benuu se uz asteroid 1950 DA svrstava u najopasnije poznate asteroide u Sunčevom sistemu. Zbog svoje putanje i orbite oko Sunca, koja traje 1,2 godine, u narednih nekoliko stoljeća će se u više navrata približiti Zemlji do te mjere da postoji mala mogućnost sudara, piše Science Alert.

OSIRIS-REx jedna je od rijetkih svemirskih letjelica koja je ikada posjetila neki asteroid. Dvije i po godine kružila je oko Bennua, prikupljajući pritom značajne podatke. Zahvaljujući ovoj misiji, sada mnogo više znamo o njegovoj veličini, obliku i sastavu. Radi se o poroznom konglomeratu stijenja koje su se sakupile zbog uticaja gravitacije. Njegov promjer u prosjeku iznosi oko 490 metara.

Efekat Jarkovski

Letjelica je tokom svoje misije napravila i detaljna mjerenja putanje asteroida, što je omogućilo astronomima da analiziraju faktor, poznat kao Jarkovski efekt, koji može uticati na njegovu orbitu.

Naime, kada sunčeva toplina zagrijava stranu asteroida okrenutu prema Suncu, ta se pohranjena toplina prilikom putanje asteroida nastavlja oslobađati kao toplinsko zračenje stvarajući vrlo, vrlo malu količinu potiska.

"Efekt Jarkovski djeluje na asteroide svih veličina, a zbog letjelice OSIRIS-REx mogli smo ga detaljno izmjeriti u slučaju Bennua", rekao je astronom Steve Chesley iz NASA instituta Jet Propulsion Laboratory.

"Učinak tog efekta na Bennu ekvivalentan je težini tri bobice grožđa koje neprestano djeluju na asteroid. Da, radi se o malenom učinku, ali dovoljno važnom da se mora uzeti u obzir prilikom određivanja vjerovatnosti udara u Zemlju tokom sljedećih desetljeća ili stoljeća", dodao je.

Veća vjerovatnoća udara nego što se prije mislilo

Osim efekta Jarkovski, stručnjaci su prilikom izračunavanja vjerovatnoće sudara sa Zemljom uzeli u obzir i gravitacijski uticaj Sunca, drugih planeta i njihovih mjeseca, drugih asteroida, solarnog vjetra, svemirske prašine i slično.

Shvatili su da je ukupna šansa udara u Zemlju malo veća nego što smo mislili prije nego što smo imali podatke s OSIRIS REx-a. Ali ipak je vrlo mala, manja od 0,1 %.

Istraživanje naziva Ephemeris and hazard assessment for near-Earth asteroid (101955) Bennu based on OSIRIS-REx data objavljeno je u časopisu Icarus.