Važno je napomenuti da nije svaki naučnik uvjeren u ovu procjenu. I iako istraživači kažu da bi se kolaps mogao dogoditi već 2025. godine, drugi kažu da bi mogao potrajati još 70 godina.

Ipak, tim istraživača predvođen Peterom Ditlevsenom, profesorom i istraživačem klime na Univerzitetu u Kopenhagenu u Danskoj predviđa u radu objavljenom u časopisu "Nature Communications" da bi struje mogle kolabirati bilo gdje između 2025. i 2095. — ako ne smanjimo globalne emisije ugljenika.

Ako dođe do kolapsa, veliki dio zapadnog svijeta mogao bi biti uvučen u produženi period ekstremne hladnoće - što je kontraintuitivan rezultat klimatskih promjena. Prethodni kolapsi, koji su se većinom događali tokom ledenih doba prije mnogo hiljada godina, zaista su doveli do poremećenih temperatura.

Pogledajte u kojim prijedorskim ulicima će u petak biti zabranjen saobraćaj i rad objekata

"Mislim da bismo trebali biti jako zabrinuti", rekao je Ditlevsen za "The Guardian" i dodao:

"Ovo bi bila vrlo, vrlo velika promjena. To se nije dogodilo 12.000 godina".

Još 2021. istraživači s Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja na klimu u Njemačkoj upozorili su u posebnom radu da je AMOC doveden na ivicu kolapsa zbog klimatskih promjena.

Kratkoročno, ovaj bi kolaps mogao uzrokovati pad temperatura u Evropi i Sjevernoj Americi, što bi rezultiralo produženim periodima ekstremne hladnoće.

A ako istorija išta znači, ulozi su značajni.

Prije 12.000 godina, topljenje ogromnog ledenjačkog jezera gurnulo je Evropu u ekstremno hladan period gotovo hiljadu godina.

Sada, analizirajući statistike iz posljednjih 150 godina, Ditlevsen i njegov tim kažu da su izračunali s 95 odsto sigurnosti da će se AMOC srušiti između 2025. i 2095. godine.

"Kolaps AMOC-a može imati vrlo ozbiljne posljedice za klimu na Zemlji, na primjer, promjenom načina na koji se toplota i oborina distribuiraju globalno", ističe Ditlevsen.

"Iako se zahlađenje Evrope može činiti manje ozbiljnim jer zemaljska kugla u cjelini postaje sve toplija i toplotni talasi se javljaju sve češće, ovo bio moglo pridonijeti povećanom zagrijavanju tropskih krajeva, gdje su rastuće temperature već dovele do izazovnih životnih uslova", dodao je.

Srbin pronašao auto koji mu je ukraden u Grčkoj: Otkriveno za šta je korišten

Ova promjena mogla biti mnogo brža od inkrementalnog porasta od 1,5 stepeni Celzijusa uzrokovanog klimatskim promjenama tokom jednog vijeka.

Sa srušenim AMOC-om, gledali bismo daleko ekstremnije promjene u rasponu od deset do 15 stepeni tokom samo jedne decenije.

"Naš rezultat naglašava važnost smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova što je prije moguće", rekao je Ditlevsen.

No dok se istraživači uopšteno slažu s ovim konačnim zaključkom, nisu svi uvjereni da će AMOC ‘podivljati‘.

Naime, zaključak je u suprotnosti s najnovijim nalazima Međuvladinog odbora Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC), koji je u svom najnovijem izvještaju utvrdio da je mala vjerovatnoća da će struja tek tako kolabirati u ovom vijeku.

"Rad ne pruža nikakav razlog za promjenu procjene (IPCC-a)", rekao je za "Politico" Johem Marocke s "Max-Planck" Instituta za meteorologiju u Hamburgu.

"Jednostavno nemamo dokaze da tvrdimo da se smanjio", rekla je za "BBC" Peni Holidej, istraživačica u britanskom Nacionalnom okeanografskom centru.

"Znamo da postoji mogućnost da bi AMOC u jednom trenutku mogao zaustaviti ono što sada radi, ali stvarno je teško biti siguran u to", dodala je.

U isto vrijeme, iako možda nikada nećemo dobiti 100 posto tačnu prognozu - uostalom, klimatski sistemi naše planete su nevjerovatno složeni - ipak bismo trebali poslušati upozorenje Ditlevsena i njegovih kolega.

"Još uvijek moramo ozbiljno shvatiti ideju da bi moglo doći do naglih promjena u klimatskom sistemu sjevernog Atlantika", rekao je za "BBC" atmosferski naučnik Univerziteta "Reading" Džon Robson.

"Ali tačna predviđanja da će se to dogoditi - i unutar ovog vremenskog okvira - to morate uzeti s malo skepse", zaključio je, prenosi "Jutarnji.hr".

Пратите нас и путем Вибера