To je izazvalo sukobe oko vode u Francuskoj, gdje nekoliko sela više ne može snabdijevati svoje stanovnike vodom iz česme. A najveća italijanska rijeka već ima nizak vodostaj kao prošlog juna.

Na više od četvrtine kontinenta u aprilu je bila suša, a mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje – ili još gore od toga – prošlogodišnjeg gotovo potpuno sušnog ljeta.

Studija koja je koristila satelitske podatke potvrdila je početkom ove godine da Evropa pati od teške suše od 2018. Rastuće temperature otežavaju oporavak od ovog stanja ostavljajući kontinent u opasnom ciklusu u kojem snabdijevanje vodom postaje sve nesigurnija, piše “Politico”.

“Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Evropi. Sada se čini da bismo se mogli suočiti s problemima”, rekao je Torsten Majer-Gir, glavni autor studije, prenosi “Index.hr“.

Iako bi vlažni uslovi u nadolazećim sedmicama mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišno proljeće ne može popraviti tekući nedostatak podzemne vode u Evropi, upozoravaju stručnjaci.

U ovoj studiji napominje se da su najugroženija područja, ona kojima prijeti najveća suša, zapadna, centralna i istočna Evropa. U Hrvatskoj je problematično područje Istre.

Ogromni problemi u Italiji

Nacionalne vlade sada se trude riješiti i sadašnje i buduće nestašice dok se bave napetostima zbog sve veće konkurencije oko vode.

“Suša će biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih tema rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama”, rekao je prošle sedmice španski premijer Pedro Sančez.

Prošlogodišnja istorijska suša iscrpila je evropske površinske i podzemne vodene rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje, ali u mnogim najteže pogođenim regijama bilo je malo kiše ili snijega.

U Francuskoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u januaru i februaru te je zabilježena najsuvlja zima u posljednjih 60 godina.

Italijanska istraživačka fondacija CIMA otkrila je smanjenje snježnih oborina za 64 odsto do sredine aprila.

Rijeka Po je niska kao prošlog ljeta, a jezero Garda već je ispod polovine svog prosječnog nivoa.

Izvještaj španskog udruženja poljoprivrednika COAG navodi da ove godine neke žitarice moraju biti otpisane u cijele četiri regije; jedan je meteorolog rekao “El Paísu” da se treba oprostiti od gotovo kompletne berbe maslina.

Španiju već sad čeka toplotni talas

Vodena akumulacija Sau sjeverno od Barselone pala je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi spriječile njeno umiranje i kontaminaciju vode u cijeloj regiji.

Širom Katalonije rezervoari su iznosili samo 27 odsto u aprilu. Sljedeće sedmice Španiju čeka rani toplotni talas. Prema ministru ekološke tranzicije Teresi Riberi, dostupnost vode u Španiji, slično kao u Francuskoj, mogla bi pasti do 40 odsto do 2050. godine.

Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, ističe Fred Hatermann, hidrolog sa Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime.

S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak alpski snježni pokrivač, ako sada ne bude puno oborina – suša je zagarantovana.

Ipak, sve proljetne kiše samo bi ublažile nedostatak vode ovog ljeta.

“Da Evropa izađe iz začaranog kruga i velikog nedostatka podzemne vode, trebalo bi joj gotovo 10 oborinskih godina”, upozorio je Haterman.

Predviđanje oborina u tako dugim periodima je teško, posebno s klimatskim promjenama koje mijenjaju obrasce oborina.

Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe do kraja ove decenije, predviđa da će u zemlji veći dio decenije biti manje oborina. Ali čak i ako nivoi padavina ostanu isti, klimatske promjene smanjiće dostupnost vode širom Evrope.

Suša je složena pojava i mnogi faktori, poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje, mogu igrati ulogu. Rastuće temperature zasigurno će dodatno opteretiti snabdijevanje vodom u Evropi.

Tri glavna uzroka

Postoje tri načina na koje globalno zagrijavanje čini kontinent suvljim, rekao je Haterman. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti.

“U osnovi, morali bismo imati stalan porast oborina kako bismo kompenzovali povećanje isparavanja”, kaže on.

Drugo, klimatske promjene slabe evropsku mlaznu struju, što znači da se sistemi pritiska zraka mogu zaglaviti stvarajući produžena razdoblja vrućih i suvih uvjeta – kao što se dogodilo prošle godine – ili dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tokom smrtonosnih poplava 2021. godine.

Medvjed napravio haos u više mjesta u BiH: Uništio pčelinjače

I konačno, evropski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju zbog porasta temperatura – lišavajući glavne rijeke poput Rajne, Dunava, Rone ili Po njihovog vitalnog snabdijevanja.

“Ove će godine doprinos otopljene vode evropskim akumulacijama vode biti puno manji nego inače”, rekao je Andrea Toreti, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Evropske komisije, dodavši:

“Zato što je 2023. bila gora nego što je bila prošla godina – a ta je već bila najgora u zadnjih 10 godina”.

Uoči predstojećeg ljeta Španija, južni Portugal, Italija i Francuska izgledaju posebno ranjivi, prema Toretiju.

“Ali i Poljska i druge regije poput Bugarske, Rumunije i Grčke pokazuju sušne uslove”, dodao je.

Evropska opservatorija za sušu takođe ukazuje na nedostatak vode u nordijskim zemljama.

Njemačko žarište suše Brandenburg doživio je natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci, a ipak su nivoi podzemne vode niži nego prošle godine, primijetio je Haterman.

“Uprkos kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego gore”, dodao je.

Vlade uvode mjere

Evropa se polako budi pred prijetnjom. Zbog razornih učinaka prošlog ljeta na poljoprivredu, energetiku i industriju nacionalne vlade usklađuju nacrt odgovora na trenutne i očekivane nestašice.

Italija je nedavno izdala dekret o suši kojim se smanjuje birokratija za vodnu infrastrukturu, uključujući postrojenja za desalinizaciju. Španija je u januaru objavila novi skup planova upravljanja vodama.

Žena zaboravila ručnu - pregazio je njen auto

Nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emanuela Makrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 odsto do kraja decenije.

Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode.

Njemačka strategija, usvojena u martu, uključuje korake za održivu upotrebu vode u 10 područja do 2050. godine, kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.

Međutim, kritičari tvrde da države čine premalo za rješavanje lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju širom kontinenta, pogoršavajući učinke sve manje dostupnosti vode.

Procjenjuje se da se četvrtina evropske pitke vode gubi zbog propusnih cjevovoda.

Italijanska političarka Zelenih i bivša evroparlamentarka Eleonora Evi na Twitteru je osudila plan svoje vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize vode u zemlji.

“Vlada bi se trebala usredsrediti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem”, smatra Evi.

“Očigledno je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda nismo bili efikasni u upravljanju ovim ograničenim resursom”, rekla je Samanta Burdžs, zamjenica direktora Copernicusa, evropske službe za posmatranje klime.

Političko pitanje

U međuvremenu, upravljanje vodom – i odlučivanje o tome ko će joj moći pristupiti – pretvara se u političko pitanje širom kontinenta.

Prošlog ljeta ograničenja korištenja vode uvedena su u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španiji i Italiji otvarajući pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.

Neke opštine već se suočavaju s novim ograničenjima, a u drugima ona nikad nisu ukinuta. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto.

U južnoj Njemačkoj pravni sporovi oko vode su se udvostručili u posljednje dvije decenije. A u Francuskoj su prošlog mjeseca napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara za vodu izazvale nasilne sukobe. Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se suoče s ljetnim sušnim uslovima pumpajući podzemnu vodu zimi, koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali ekološke grupe kažu da bi poljoprivredni sektor trebao preduzeti korake kako bi smanjio potrošnju vode.

Kako je SDA pokušala da spriječi formiranje Vlade FBiH?

Marin Tondelier, lider francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare “nepravednim” i “prisvajanjem i privatizacijom vodnih resursa od nekolicine na račun većine”.

U Andaluziji su planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju navodnjavanje u blizini močvara Doñana, pod zaštitom UNESCO-a, izazvali bijes među ekolozima i opozicionim strankama.

Maribel Mora iz ljevičarske stranke Podemos izlila je čašu pijeska na stolicu premijera Andaluzije tvrdeći da će Doñana izgledati kao pustinja ako se kontroverzni zakon usvoji.

“Ljudi to osjećaju, bitka oko distribucije već je u toku”, rekao je Haterman.

Pratite nas i putem Vibera!