Najdramatičnija situacija trenutno je u Еgejskom moru, blizu Santorinija i Dodekeneza, gdje je u posljednjih deset dana registrovano više od 550 potresa.
Vulkanolog prof. dr Vladica Cvetković sa Rudarsko geološkog fakulteta objašnjava da prema posljednjim informacijama grčkih seizmologa, učestalost slabih zemljotresa u području Santorinija se polako stišava, ali u svakom slučaju treba pratiti sve informacije koje budu slijedile.
"Nema sumnje da su ovi mali zemljotresi povezani s kretanjem magme u Zemljinoj kori ispod samog ostrva i kaldere koja je prekrivena vodom, riječ je o dubinama od najmanje nekoliko kilometara. Međutim, takođe nema ni načina da predvidimo da li ova podrhtavanja tla najavljuju sigurnu skorašnju erupciju, recimo narednih dana, nedjelja ili mjeseci", objašnjava profesor Cvetković.
Vulkanolog objašnjava da se prije oko 15 godina u oblasti Santorinija dogodila slična serija potresa, ali se sve stišalo bez izbijanja lave na površinu.
"Ostaje nam da vidimo da li će tako biti i ovoga puta. Ono što je logično pretpostaviti jeste da, ako se vulkan ispod ovog lijepog ostrva i 'probudi', erupcija koja bi se dogodila ne bi po intenzitetu trebalo da bude ni približna onim najvećim erupcijama iz vulkanske prošlosti Santorinija. Mnogo je vjerovatnije da će to biti manji vulkanski događaj, poput onoga iz 1950. godine, koja se svela na relativno mirnu emisiju lave na malom ostrvcetu Nea Kameni", rekao je profesor za portal b92.
Ipak, profesor objašnjava, da treba imati na umu da je u posljednjih nekoliko stotina hiljada godina Santorini imao veoma snažne erupcije, dvije posljednje su se dogodile pre oko 3.600, odnosno 1.300 godina.
"Nijedan čovek koji danas živi na Zemlji nikada nije bio svjedok neke erupciju takve snage (indeks vulkanske eksplozivnosti 7 i 6); posljednja takva se zbila 1815. godine u Indoneziji (vulkan Tambora), naredna 1916. godina je na čitavoj sjevernoj hemisferi bila poznata kao 'godina bez ljeta'. Teško može da se zamisli kakve bi bile posljedice u slučaju erupcije Santorinija, koja bi po snazi bila slična onoj od prije 3.600 hiljada godina, zbog koje je prema nekim tumačenjima nestala Minojska civilizacija. Sav predio u krugu od nekoliko stotina kilometara sigurno bi bio neprepoznatljiv, a veoma konkretan hazard bi se osjetio i u mnogo udaljenijim područjima, bilo bi i globalnih efekata, naravno. Na sreću, erupcije takvog intenziteta se događaju u dugim vremenskim razmacima, tako je kod svih vulkana", rekao je profesor Cvetković.
Za kraj, profesor kaže da Santorini neće još dugo biti "spreman" za jednu takvu aktivnost, vjerovatno još nekoliko stotina godina, a to kada se takva erupcija bude ozbiljno spremala, to ćemo ozbiljno i osjetiti, neće biti dileme šta se sprema.
Podsjetimo, više od 200 zemljotresa registrovano je tokom 48 sati u okolini grčkog ostrva Santorini, a pojačana seizmička aktivnost izazvala je zabrinutost vlasti i naučnika, zbog čega je premijer Grčke Kirjakos Micotakis juče održao sastanak sa predstavnicima nadležnih službi.
