Iste one zemlje koje su ranije priznale da su iskoristile Minske sporazume da bi dobile na vremenu u korist Kijeva, danas traže 30-dnevno primirje kako bi obnovile borbenu sposobnost kijevskog režima, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
„Kijevu su Berlin i Pariz pomogli da se pripremi za ovaj rat. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel i bivši francuski predsjednik Fransoa Oland su 2022. godine rekli da niko nije planirao da sprovodi Minske sporazume, a sami sporazumi bili su potrebni da bi se kupilo vrijeme Ukrajini da se pripremi za rješavanje ‘problema Donbasa’ vojnim putem. Danas, iste te zemlje traže 30-dnevno primirje kako bi Kijevu dale predah da obnovi svoj vojni potencijal i nastavi konfrontaciju sa Rusijom“, navodi se u komentaru Zaharove objavljenom na sajtu ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
U svjetlu izvještaja o spremnosti Vladimira Zelenskog da dođe u Istanbul 15. maja na razgovore o rješavanju ukrajinske krize, Zaharova je podsjetila da se ruski predsjednik Vladimir Putin sastao sa njim samo jednom, na samitu u Parizu u decembru 2019. godine.
„Međutim, tada nije bilo riječi o ‘produženju’ Minskih sporazuma. Ovo pitanje nije moglo biti na dnevnom redu, budući da je ‘paket mjera’, potpisan u Minsku 12. februara 2015. godine, bio na neodređeno vrijeme i sadržao je konkretne sporazume o konačnom rješenju unutarukrajinskog sukoba između Kijeva, Donjecka i Luganska, a odobrio ga je Savjet bezbjednosti UN.
Kao i na prethodnim „normandijskim“ samitima 2015. godine u Parizu i 2016. godine u Berlinu, pomenuti samit je razmatrao konkretne korake usmjerene na punu implementaciju od strane, prije svega Kijeva, konkretnih odredbi minskog „paketa mjera“, objasnila je ona.
Zaharova je skrenula pažnju na činjenicu da je pariski samit 2019. godine ostao upamćen po šokantnom pregovaračkom potezu Zelenskog, koji je neočekivano za sve odbio da odobri konačni dokument, koji je bio unapred dogovoren, uključujući i od strane Kijeva, zahtijevajući da se iz njega ukloni odredba o razdvajanju snaga duž cijele kontakt-linije.
„Umjesto toga, insistirao je na formulaciji o razdvajanju samo na tri dionice. Međutim, naknadno nije ispunio ni te obaveze“, zaključila je Zaharova.
Putin je 11. maja predložio vlastima u Kijevu da bez preduslova nastave direktne pregovore koji su prekinuti 2022. godine. Nakon toga, turski predsjednik je podržao Putinovu inicijativu, ističući svoju spremnost da obezbijedi platformu u Istanbulu. Američki predsjednik Donald Tramp, nakon Putinovog prijedloga rekao da je to potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu i obećao da će nastaviti saradnju sa obema stranama. Zelenski je, sa svoje strane, zatražio da ruska strana potvrdi potpuni prekid vatre od 12. maja.
Nakon toga je predsjednik SAD Donald Tramp pozvao Vladimira Zelenskog da pristane na pregovore. Šef kijevskog režima je, reagujući na ovaj poziv, na društvenoj mreži Iks napisao da će u četvrtak u Turskoj lično čekati ruskog predsjednika, iako je prethodno kategorično odbio da preduzme takav korak dok se ne uspostavi dugoročni prekid vatre. Istovremeno, administracija turskog predsjednika Redžepa Tajipa Еrdogana je za saopštila da nema informacija o planovima Zelenskog da posjeti Tursku 15. maja.
.webp)
