Jedan od dvojice harizmatičnih kriminalaca umiješanih u otmicu zbog koje je nastao termin "Stokholmski sindrom" preminuo je u 78. godini, saopštila je njegova porodica.
Klark Olofson, koji je stekao svjetsku slavu 1973. godine nakon otmice i pljačke banke u švedskoj prijestonici, preminuo je nakon duge bolesti, saopštila je njegova porodica onlajn mediju Dagens ЕTC.
Tokom šestodnevne opsade, Olofsonovi taoci su počeli da saosjećaju sa njim i njegovim saučesnikom, braneći njihove postupke, dok su istovremeno postajali sve neprijateljskiji prema policiji napolju.
Po ovom incidentu nazvano je psihološko stanje u kojem žrtve otmice razvijaju naklonost prema svojim otmičarima.
Šta je Stokholmski sindrom?
Zloglasnu opsadu banke pokrenuo je drugi čovjek, Jan-Еrik Olson. Nakon što je oteo tri žene i jednog muškarca za taoce, zahtijevao je da se Olofson - sa kojim se ranije sprijateljio u zatvoru - dovede u banku iz zatvora.
Švedske vlasti su pristale na njegov zahtjev, a Olofson je ušao u banku, koju je okružila policija.
Godinama kasnije, u intervjuu za list Aftonbladet, tvrdio je da je zamoljen da radi kao doušnik kako bi zaštitio zarobljenike u zamjenu za smanjenje kazne, ali je optužio zvaničnike da ne poštuju sporazum.
Olofson je ubijedio jednu od talaca, Kristin Еnmark, da u ime pljačkaša razgovara telefonom sa švedskim premijerom.
Molila je da joj se dozvoli da napusti banku u automobilu za bjekstvo sa otmičarima.
"Potpuno vjerujem Klarku i pljačkašu... Nisu nam ništa uradili. Naprotiv, bili su veoma ljubazni... Vjerovali ili ne, ali mi smo se ovdje zaista lijepo proveli", rekla je ona tada, piše BBC.
Tokom nekoliko telefonskih poziva, Еnmark je rekla da se plašila da će policija nauditi njenim otmičarima i više puta je branila njihove postupke.
"Obećao je da će se pobrinuti da mi se ništa ne desi i odlučila sam da mu vjerujem. Imala sam 23 godine i plašila sam se za svoj život", napisala je ona u memoarima.
Situacija sa taocima okončana je poslije šest dana kada su policajci provalili kroz krov i upotrijebili suzavac da savladaju par.
U početku, taoci su odbijali da napuste svoje otmičare iz straha da će ih policija upucati. Taoci su kasnije takođe odbili da svjedoče protiv Olofsona i Olsona.
Stručnjaci od tada raspravljaju o tome da li je Stokholmski sindrom zapravo psihijatrijsko stanje, a neki tvrde da je to odbrambeni mehanizam za suočavanje sa traumatskim situacijama.
Termin je skovao švedski kriminolog i psihijatar Nils Bejerot nakon opsade kako bi objasnio naizgled iracionalnu naklonost koju su neki zarobljenici osjećali prema svojim otmičarima.
Teorija je dospjela do šire publike sljedeće godine kada su kalifornijsku novinsku nasljednicu Pati Herst kidnapovali revolucionarni militanti .
Govoreći u podkastu Sideways na BBC-ju 2021. godine , Еnmark je odbacio koncept Stokholmskog sindroma.
"To je način da se okrivi žrtva. Uradio sam šta sam mogao da preživim", rekao je tada on.
Olofson je bio višestruki prestupnik i veći dio svog života je proveo u zatvoru. Posljednji put je pušten na slobodu 2018. godine nakon što je odslužio kaznu za krivično djelo vezano za drogu u Belgiji.
Godine 2022, glumac Bil Skarsgard ga je glumio u Netfliksovoj dramskoj seriji Klark.
(Telegraf)
