Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da postoji rizik da se velika epidemija virusa čikungunja proširi širom svijeta, pozivajući na hitne mjere kako bi se to spriječilo.
Čikungunja je virusna bolest koju prenose komarci, a koja izaziva groznicu i jake bolove u zglobovima, što je često iscrpljujuće, a u nekim slučajevima može da bude smrtonosno. Premda kod većine obolelih bolest prolazi asimptomatski, kod drugih čikungunja može da izazove miokarditis odnosno zapaljenje srčanog mišića, ali i hepatitis.
SZO je saopštila da primjećuje potpuno iste rane znake upozorenja kao i tokom velike epidemije prije dvije decenije i da želi da spriječi ponavljanje.
Gdje se širi virus čikungunja?
"Čikungunja nije bolest koja je široko poznata, ali je otkrivena i prenijeta u 119 zemalja širom svijeta, što dovodi 5,6 milijardi ljudi u opasnost", rekla je Dijana Rohas Alvarez iz SZO.
Podsjetila je kako je od 2004. do 2005. godine velika epidemija čikungunje preplavila Indijski okean, pogodivši male ostrvske teritorije prije nego što se proširila globalno i pogodila skoro pola miliona ljudi.
"Danas, SZO primjećuje isti obrazac: od početka 2025. godine, Reinion, Majot i Mauricijus su prijavili velike epidemije čikungunje. Procjenjuje se da je trećina stanovništva Reiniona već zaražena ", rekla je Rohas Alvarez na konferenciji za novinare u Ženevi.
Prema njenima riječima, kao i prije 20 godina, virus sada širi na druga mjesta u regionu, poput Madagaskara, Somalije i Kenije. U Еvropi su takođe prijavljeni importovani slučajevi, povezani sa epidemijom na ostrvima Indijskog okeana. Lokalni prenos je prijavljen u Francuskoj, a sumnjivi slučajevi su otkriveni u Italiji.
"Pošto su ovi obrasci prenošenja primjećeni tokom epidemije od 2004. godine nadalje, SZO poziva na hitnu akciju kako bi se spriječilo ponavljanje istorije", poručila je Rohas Alvarez.
Kako se prenosi virus čikungunje'
Glavni vektor groznice čikungunje je komarac roda Aedes, prvenstveno Aedes aegipti i Aedes albopictus, dvije vrste koje, takođe, mogu prenijeti druge viruse, uključujući virus denga.
Aedes albopictus, poznat kao tigrasti komarac, širi se dalje na sever kako se svet zagreva zbog klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem.
Virus čikungunje se prenosi na ljude ujedom zaraženih ženki komaraca iz ovog roda. Obe vrste komaraca su aktivne tokom dana, sa vrhuncem aktivnosti često rano ujutro i kasno popodne.
Period inkubacije
Simptomi čikungunje su slični simptomima denge groznice i bolesti izazvane virusom Zika, što, prema SZO, otežava dijagnozu.
Simptomi bolesti javljaju se nakon jednog do 14 dana poslije uboda zaraženog komarca, a u prosjeku od 3 do 7 dana.
"U zavisnosti od oblasti gdje se oboljenje javlja, kod 17 do preko 40 odsto zaraženih osoba infekcija protiče asimptomatski", rekla je ranije za "Blic zdravlje" primarijus dr Slavica Maris, specijalista epidemiologije i načelnica Jedinice za zarazne bolesti u Gradskom zavodu za javno zdravlje.
Simptomi čikungunja groznice:
-Nagla pojava groznice
-Jeza i glavobolja
-Mijalgije (bolovi u mišićima)
-Mučnina
-Fotofobija (osjetljivost na svetlo)
-Onesposobljavajući bolovi u zglobovima
-Petehijalna (tačkasta) ili makulopapulozna ospa (promjene u teksturi i boji kože)
"Akutna faza traje oko 10 dana a tipičan klinički znak bolesti je artralgija - bol u zglobovima, obično simetrična, ali su opisane i neurološke, hemoragijske i očne manifestacije. Hronična faza bolesti, koju karakteriše bol u zglobovima, pogađa 30 do 40 odsto zaraženih. U nekim slučajevima može trajati godinama", istakla je prim. dr Maris.
Komplikacije čikungunja groznice
-Miokarditis - zapaljenje srčanog mišića
-Hepatitis - zapaljenje tkiva jetre
-Očni poremećaji
-Neurološki poremećaji.
"Iako je stopa smrtnosti manja od jednog procenta, kada počnete da brojite milione slučajeva, taj jedan procenat može biti hiljade smrtnih slučajeva. Rano podižemo uzbunu kako bi zemlje mogle rano da se pripreme, otkriju i ojačaju sve kapacitete kako bi izbjegle veoma velike epidemije", rekla je Rohas Alvarez ispred SZO, prenosi francuska novinska agencija AFP.
.webp)
Osjetljivost na infekciju je opšta, ali osobe starosti preko 65 godina i one koje imaju pridružene bolesti, kao i bebe tokom posljednje 2 nedjelje intrauterinog života, imaju veći rizik za nastanak težeg oblika bolesti.
"Kod starijih osoba, bolovi u zglobovima mogu dovesti do sindroma hroničnog reumatoidnog artritisa, a meningoencefalitis - zapaljenje moždanih ovojnica i mozga, pogađa prvenstveno novorođenčad. Inače, jednom kada se osoba oporavi od infekcije čikungunja, verovatno će imati doživotni imunitet protiv naknadnih infekcija virusom čikungunje", navela je za "Blic zdravlje" prim. dr Slavica Maris.
Opšte mjere prevencije
SZO je pozvala ljude da se zaštite mjerama poput korišćenja sredstava protiv komaraca, kao i da ne ostavljaju vode u posudama gde se komarci mogu da se razmnožavaju.
Najefikasniji način prevencije je sprečiti ubod komarca
-Izbjegavati izlaganje komarcima u vreme njihove najveće aktivnosti, u sumrak i zoru
-Izbjegavati područja sa velikim brojem insekata - šume, močvare
-Prilikom boravka u prirodi i na otvorenom koristiti sredstva (repelente) koja odbijaju insekte, na otkrivenim dijelovima tijela
-Nositi odjeću koja pokriva ruke i noge
U cilju smanjenja broja komaraca u zatvorenom prostoru koristiti zaštitne mreže na prozorima i zaštitna sredstva u vidu tableta, tečnosti i slično.
Najmanje jednom nedeljno treba isprazniti vodu iz posuda za cvijeće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, kanti, buradi, limenki, ukrasnih bazena.
Ukloniti odbačene gume i druge predmete u kojima može da se nakuplja stajaća voda. Sprovođenje sistematskog suzbijanja larvi i odraslih formi komaraca od strane ovlašćenih stručnih službi.
