Američki kardinal Robert Prevost izabran je juče za novog papu i poglavara Rimokatoličke crkve.
Uzeo je papsko ime Lav XIV. Kardinal Dominike Mamberti objavio je to okupljenima na Trgu sv. Petra rekavši "Habemus papam".
Novi papa porijeklom je iz Čikaga.
Ovo je prvi papa koji dolazi sa sjevernoameričkog kontinenta.
Novi papa potom je izašao na balkon Bazilike sv. Petra, a okupljeni na Trgu Svetog Petra dočekali su ga gromoglasnim ovacijama.
Sada se cijeli svet pita kakav će biti novi papa i šta će biti u fokusu njegovog pontifikata.
U nastavku teksta donosimo vam spisak obaveza koje sa sobom nosi ova titula.
Uspon papstva
Riječ "papa" potiče od grčke riječi "pappas" što znači "otac" i najjednostavnije rečeno, on je vođa Katoličke crkve u cijelom svijetu i šef države koji predstavlja Svetu stolicu. U ranom hrišćanstvu titula pape primjenjivana je na sve biskupe, a biskupi su bili izabrani članovi sveštenstva kojima je povjerena pozicija od autoriteta.
Prema Bibliji, prvi papa koji je djelovao kao glava Crkve bio je Sveti Petar, kome je Isus poverio "ključeve od neba" (Matej 16:19). Smatra se jednim od najistaknutijih od dvanaest apostola, nakon što se Isus prvi put pojavio Petru poslije njegovog raspeća, Petrovo vođstvo se opisuje kao "jaka stijena" na kojoj je crkva izgrađena.
Stoga se vjeruje da papstvo traje od imenovanja Svetog Petra, a sljedeći papa je nasljednik Petra, glava biskupa, kao što je Sveti Petar bio glava apostola.
Kao prijestonica Rimskog carstva, Rim je prirodno postao rastući centar Katoličke crkve. Posebno kada neki hrišćani vjeruju da je to mjesto gdje je Sveti Petar mučenički poginuo pod vladavinom cara Nerona, iako nema čvrstih dokaza koji bi to potkrijepili.
Uspon hrišćanstva dogodio se tokom Rimskog carstva (27. p.n.e. - 286. n.e.), iako je njegov razvoj dugo trajao, i čak i nakon preobraćenja mnogih susjednih naroda, vladari Rima su progonili i ubijali mnoge hrišćane koji praktikuju hrišćanstvo. Zato je prvih nekoliko nasljednika Svetog Petra teško pronaći i ostaju nepoznati, najvjerovatnije se kriju ili su pogubljeni zbog svojih uvjerenja.
Tek do uspona cara Konstantina crkva je dobila svog prvog zvaničnog papu u liku pape Damasa I, koji je bio imenovan za rimskog episkopa od oktobra 366. do svoje smrti 384. n.e.
Od tada je papstvo nastavljeno u jednom ili drugom obliku, suočavajući se sa različitim prijetnjama tokom vremena.
Kakva je bila uloga pape kroz vrijeme?
U ranim godinama, glavna briga pape bila je zaštita crkve od prijetnje raskola.
Tokom renesanse, pokušavalo se uravnotežiti krhka pozicija moći sa vladom. Veći dio razvoja papstva bio je potpomognut papskim primatom, crkvenom doktrinom koju je uspostavio papa Grgur I tokom svog položaja pape od 590. do 604. n.e. Doktrina je dokument koji opisuje poštovanje i autoritet koji drugi biskupi i njihova oblast nadležnosti duguju papi.
U moderno doba, položaj pape je i dalje položaj velikog ugleda i autoriteta, pri čemu svaki papa vlada crkvenom državom Vatikanom, domom Katoličke crkve.
Papa Franja je preuzeo ovu značajnu odgovornu poziciju 13. marta 2013. godine, naslijedivši papu Benedikta XVI. Hvaljen je zbog svog neformalnijeg pristupa i uobičajenog dodira koji je pokazao svojom jednostavnom bijelom haljinom i gvozdenim naprsnim krstom koji je nosio kao nadbiskup Buenos Ajresa.
Ovo je u suprotnosti sa njegovim prethodnicima koji su svi nosili tradicionalnu mocetu sa crvenim ukrasom i zlatni krst prilikom sukcesije. Ovo je ukazivalo na njegove promjene stavova prema formalnostima Vatikana.
Papu Franju je sada nasledio Lav XIV, a kako će on voditi crkvu u narednom periodu tek ćemo da vidimo.
Koje su dužnosti pape?
Njegove dužnosti kao 267. nasljednika prijestola Svetog Petra donose nove, kao i tradicionalne izazove njegovoj ulozi vođe 1,2 milijarde katolika rasutih širom svijeta.
Iako su papini sastanci međunarodni, papini sastanci u Vatikanu se održavaju nedjeljno.
To uključuje nedjeljni blagoslov za turiste i hodočasnike svake nedjelje sa prozora njegove privatne radne sobe sa pogledom na Trg Svetog Petra i nedjeljnu opštu audijenciju za oko 5.000 hodočasnika.
Godišnje događaje takođe predvodi papa, uključujući božićnu misu, novogodišnju paradu i Krsni put (Via Crucis) koji se održava na Veliki petak.
U svim prilikama papa se obraća hiljadama ljudi iz cijelog svijeta.
Papa je veoma zauzet, a jedna od dužnosti je da se barem jednom godišnje sastane sa svojih više od 5.000 biskupa iz cijelog svijeta. To znači da papa često mora da putuje u inostranstvo.
Primjera radi, Lavov prethodnik papa Franja je snažno podržavao odlaske u inostranstvo, često govoreći o važnosti okupljanja i prelaska sa pojedinačnog "vi" na "nas".
Papa se tokom godine prima goste, a sastaje se i sa mnogim važnim liderima i poznatim ličnostima iz cijelog svijeta.
Budući da je i šef države i crkve, papine dužnosti su mješavina vjerskih, političkih i moralnih. Nije ni čudo što je papa Benedikt XVI podnio ostavku u 85. godini života, osjećajući da zbog svojih godina nema potrebnu snagu u umu i tijelu potrebnu za ispunjavanje svojih dužnosti.
Kako će se papa Lav XIV snaći u novoj ulozi i šta će biti u fokusu njegovog pontifikata, ostaje nam da vidimo.
