Gotovo je postalo normalno, posebno od početka sukoba u Ukrajini, da evropske zemlje posmatraju Rusiju kao najveću prijetnju njihovoj bezbjednosti s obzirom na činjenicu da mnoge članice Еvropske unije i NATO graniče upravo s njom, a mnogima je upozorenja i bolna zajednička prošlost koju dijele.
Viceadmiral Peter Resnik, direktor holandske vojno obavještajne službe MIVD, tvrdi kako Еvropa ne bi trebalo da zanemari potencijalni sigurnosni rizik Kine, iako je Vladimir Putin taj koji privlači najviše pažnje evropske obavještajne zajednice.
“Kina ima vrlo složen, organizovan kibernetički sistem. I nismo u mogućnosti u potpunosti shvatiti šta oni mogu učiniti”, rekao je Peter Resink za "Politiko" tokom intervjua i dodao:
“Rekao bih da prijeti više od Rusije".
Uticaj na izbore
MIVD je u svojem godišnjem izvještaju objavljenom krajem prošlog mjeseca istakao produbljivanje geopolitičkih, privrednih i vojnih veza između Rusije i Kine. Izvještaj tvrdi da Rusija pojačava svoje hibridne napade protiv Holandije i njenih evropskih saveznika kako bi, tvrde dalje, uticala i potkopala njihova društva, dok su američke obavještajne agencije otkrile prošle godine da se kineska sajber grupa Solt Tajfun infiltrirala u američke telekomunikacione kompanije najmanje godinu dana.
“Vidjeli smo da se nešto slično događa u Еvropi, iako ne na istom nivou kao u SAD. Ali ono što možemo posmatrati samo je ograničeni dio kineskog složenog sajber sistema", rekao je Resink, uz tvrdnje da je Kina ciljala nekih 10 evropskih zemalja, bez iznošenja dokaza za te tvrdnje.
U izvještaju holandske vojno obavještajne službe stoji da je Rusija pokušala poremetiti evropske izbore prošlog juna s nizom kibernetičkih napada na veb stranice povezane s holandskim političkim strankama i sistemima javnog prevoza. Vjeruje se da je njihova namjera bila da se holandskim građanima oteža glasanje.
Resink smatra kako takvo uplitanje Rusije nije nimalo jedinstveno za Holandiju.
"Imamo informacije o ruskom uplitanju u različite izbore, i to ne samo kroz dezinformacije. To je u nekoliko zemalja, a to je uglavnom u zemljama koje su bile pod uticajem Rusije”, rekao je, ponovo ne iznoseći dokaze.
Priprema za navodni ruski napad
Resink je upozorio kako je najopasnije ponašanje Rusije upravo u njenom kontinuiranom vojnom jačanju za potencijalni budući sukob. Rusija je 2024. godine izdvojila procijenjenih 149 milijardi dolara za odbranu, navodi Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira, što je pak povećanje od 38 odsto u odnosu na 2023. i dvostruko više u odnosu na 2015.
“Rusija proizvodi mnogo više artiljerije, takođe uz pomoć drugih zemalja, nego što im je potrebno za rat s Ukrajinom”, rekao je Resink i dodao da osim što obnavlja iscrpljene zalihe, premješta nove artiljerijske jedinice prema granicama NATO, uključujući baltičke zemlje i Finsku, ne navodeći pri tome da su iz Rusije nebrojeno puta stigle poruke da Moskvi nije cilj napad na NATO i evropske zemlje, već isključivo odbrana zemlje.
“To je za nas pokazatelj da oni grade (svoju vojnu, o.a) sposobnost”, rekao je i naglasio da MIVD trenutno ne predviđa da će Putin pokrenuti novi sukob.
No, procjenjuje u slučaju da Rusija postigne dogovor s Ukrajinom oko prekida sukoba, da bi Moskva mogla biti spremna za novi sukob u roku od godinu dana, pod pretpostavkom da njena vojna proizvodnja ostane na sadašnjem nivou i da Kremlj zadrži svoj politički apetit za borbom.
“Holandija, kao i ostale zemlje NATO, u fazi je programa pojačane spremnosti kako bi bili sigurni da smo spremni ako se to dogodi. Većina ministarstava suočila se s budžetskim rezovima – osim odbrane – a na političkom nivou malo je rasprave o potrebi pripreme. Moram priznati, bili smo malo nevoljni tokom proteklih 20, 30 godina, ali sada se ta svijest vratila”, rekao je.
Trampov poziv na buđenje
Razloga za brigu evropskim obavještajnim službama osim Rusije i Kine daje i nedavno izabrani američki predsjednik Donald Tramp. Naime, od početka svog drugog mandata on je počeo s konsolidacijom političke kontrole nad američkim obavještajnim agencijama smanjenjem sredstava, izolacijom glasova koji se ne slažu i imenovanjem lojalista na ključne položaje. Kritičari smatraju kako su to sve potezi koji će potkopati nezavisnost i efikasnost obavještajne zajednice.
"Nije baš ugodan signal iz SAD kada vidite njihovo rukovodstvo obavještajnih agencija … pa, moraju tražiti drugi posao”, rekao je Resink i ustvardio kako je Trampov povratak u stvari uzbuna za evropske obavještajne službe.
“Bio je to dobar pogled u ogledalo za Еvropu i ulogu koju moramo odigrati za sebe”, rekao je i dodao da se ukorijenila svijest “da nešto treba učiniti iz evropske perspektive”.
"I mogu vam dati primjer: prije nekoliko sedmica imali smo sastanak u Briselu s obavještajnim agencijama, i civilnim i vojnim. I po prvi put, mislim da smo svi mi direktori bili prisutni”, rekao je i dodao da je saradnja između evropskih i američkih obavještajnih agencija i dalje snažna i obostrano korisna.
Upozorenje
Čelni čovjek holandske obavještajne službe imao je upozorenje.
“Ako pogledam radni nivo, postoji toliko mnogo saradnje koja se odvija godinama, što je vrlo održivo za nas, ali i za SAD. To se neće promijeniti preko noći”, rekao je.
Resink je priznao da Еvropa “ne može zatvoriti oči” i da će možda morati preispitati svoju razmjenu obavještajnih podataka s Vašingtonom u svjetlu Trampa.
“Odmjeravamo naš nivo saradnje, količinu i intenzitet u kojem dijelimo … i to bi na kraju moglo značiti da mijenjamo način na koji moramo sarađivati sa SAD”, upozorio je, prenosi "Dnevno"
.webp)
