Nikad ranije viđena dokumenta otkrila su šokantnu tajnu: tokom i nakon autopsije ubijenog američkog predsjednika Vilijama Makinlija izvedeni su bizarni eksperimenti u kojima su bakterije iz njegovog tijela ubrizgane psu i zečevima.
Ovo je urađeno zbog sumnji u zvanični uzrok smrti i teorije o otrovnom metku i greškama napravljenim tokom operacije nakon atentata, piše LiveScience.
Dokumenti o autopsiji Vilijama Makinlija, 25. predsjednika SAD, sada su ponuđeni na prodaju za najmanje 80.000 dolara, a riječ je o dokumentima za koje se nije znalo ni da postoje.
Vilijam Makinli mlađi bio je u posjeti Bafalu kada je 6. septembra 1901. anarhista Leon Čolgoš pucao na njega iz blizine. Prvi hitac pogodio je dugme na jakni i odbio se, ali je drugi završio u stomaku šefa Bijele kuće.
Mekinli, koji je teško ranjen, hitno je prebačen u bolnicu gdje ga je operisao specijalista ginekološke hirurgije Metju Man.
Predsjednik je brzo počeo da se oporavlja i očekivalo se da će biti dobro, ali se njegovo stanje naglo pogoršalo i preminuo je 14. septembra 1901. Ljekari su rekli da je uzrok smrti nekroza pankreasa. Mana su počeli da kritikuju zbog operacije, tvrdilo se da nije dobro očistio i zatvorio rane, što je dovelo go infekcije i nekroze pankerasa.
Činjenica da je Makinli živio osam dana nakon atentata dovela je do spekulacija da su Čolgoševi meci bili otrovani ili namazani bakterijama. Bilo je i teorija zavjere da Čolgoš nije radio sam i da je imao čitav krug ljudi koji mu je pomagao.
Da bi se te glasine potisnule naređena je "bakteriološka analiza" uz standardnu autopsiju. Za nju je bio zadužen Herman Macinger, vodeći stručnjak za analize krvi tog vremena. Zaključio je da nije korišćen otrov i da je nekrozu pankreasa izazvao metak, a ne nemar prilikom operacije.
Američki sajt za aukcije istorijskih dokumenata Rab Kolekšn postavio je kolekciju Macingera na prodaju. U njoj su bilježnice, pisma, računi, telegrami, kopija originalnog izvještaja sa autopsije i poziv na sahranu predsjednika SAD.
Iako dokumenti pokazuju kako je došao do zaključka, što se zna iz originalnog izvještaja, u njima ima i mnogo iznenađenja - bizarnih eksperimenata koje je stručnjak izveo.
U bilježnici on navodi kako je uzgojio "bjeličaste bakterijske kulture" iz uzoraka uzetih iz Makinlijeve rane, a onda ih ubrizgao zečevima i psu.
Šta je ovim želio da postigne nije jasno, a u dokumentima nema nikakvog spomena šta se desilo sa zečevima. S druge strane, sačuvane su bilješke o tome da je pas praćen nekoliko dana, da mu je tjelesna temperatura bila 40 stepeni, što je iznad prosjeka za pse, ali da se osjećao veoma dobro, prenio je Telegraf.
Dokumenti otkrivaju i kako je pregledao oružje i metke koje je Čolgoš koristio, a i kako je analizirao Makinlijevu krv da vidi da li je otrovan.
Pisma između Macingera i P. M. Riksija, koji je nadgledao autopsiju, otkrivaju da je Rajksi htio da ubrza proces, ali da Mcingera to nije omelo. Konačni zaključak iznio je 2. oktobra 1901, 18 dana nakon smrti šefa Bijele kuće.
Ova kolekcija je, kažu u Rab Kolekšn, pravo blago jer daje uvid bez presedana u to kako su rađene autopsije značajnih osoba početkom 20. vijeka.
Ko je Leon Čolgoš
Leon Čolgoš bio je američki radnik i anarhista koji je upucao Vilijama Makinlija 6. septembra 1901.
Rođen je u Detroitu 5. maja 1873. u poljsko-američkoj porodici. Nakon ekonomske krize 1893. zainteresovao se najprije za Rimokatoličku crkvu, a zatim i za socijalizam, pa i anarhizam.
Na odluku da puca na predsjednika SAD došao je nakon što je čuo vijesti da je italijanskog kralja Umberta I 29. jula 1900. ubio anarhista Gaetano Breši.
