Njemačka savezna vlada, koju trenutno čini koalicija demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD), u srijedu je predstavila hitni program kojim najavljuje sveobuhvatnu reformu penzionog sistema.
Cilj je, poručuju iz Berlina, da do ljeta ove godine građani osjete prve konkretne pomake – i to kroz temeljne izmjene u svim segmentima osiguranja za starost, piše "Feniks magazin".
S obzirom na to da u Njemačkoj živi i radi veliki broj ljudi sa naših prostora, ove mjere imaće snažan uticaj i na njihove živote i penzije, bilo da su već u penziji ili tek planiraju ostati u zemlji u dužem periodu.
Novi reformski paket uključuje ranu penziju za djecu i mlade, aktivnu penziju za penzionere koji žele nastaviti raditi, izjednačavanje svih majki u penzionom pravu, jačanje penzija iz radnog odnosa i očuvanje nivoa penzija do 2031. godine.
Rana penzije za djecu
Jedna od najvećih novosti tiče se “rane penzije”, koja se ne odnosi na prijevremeno penzionisano, već na rano uključivanje mladih u sistem štednje. Naime, od 2026. godine svako dijete u dobi od 6 do 18 godina, koje pohađa školu u Njemačkoj, dobiće mjesečno 10 evra koje će država automatski uplaćivati u njihov lični penzioni fond.
Iako iznos na prvu djeluje skromno, zahvaljujući dugoročnim kamatnim prinosima, to može prerasti u značajnu svotu. Na primjer, od ukupno 1.440 evra koje država uplati tokom 12 godina, uz godišnji prinos od 6 odsto, do dobi od 67 godina može se nakupiti oko 36.500 evra. Ako mlada osoba od 18. godine počne sama uplaćivati 100 evra mjesečno, konačna svota može premašiti čak 375.000 evra – i sve to bez oporezivanja dobiti.
Reforma donosi i dugo očekivano izjednačavanje prava za sve majke, bez obzira na godinu rođenja djeteta. Dosad su majke koje su rodile prije 1992. godine imale pravo na najviše dvije i po godine penzionog priznanja po djetetu, dok one koje su rađale nakon te godine imaju tri godine.
Tri penzijska boda po djetetu
Od jula 2025, sve će majke dobiti po tri penzijska boda po djetetu, što znači da će i starije generacije žena imati više penzijske bodove. U praksi to znači dodatak od oko 20,39 evra mjesečno. Ovom izmjenom obuhvaćeno je oko 10 miliona penzionera.
Novost u sistemu predstavlja i tzv. aktivna penzija, kojom se podstiče rad i nakon ostvarenja prava na penziju.
Penzioneri koji odluče ostati na tržištu rada moći će zarađivati do 2.000 evra mjesečno bez poreza.
Pritom ostaje i dosadašnja pogodnost – 0,5 % dodatka na penziju za svaki mjesec odgode penzionisanja. Oni koji odluče raditi godinu dana duže, povećaće svoju penziju za 6 odsto, a dodatne uplate penzionih doprinosa dodatno će poboljšati njihov status.
Koaliciona vlada planira olakšati i proširiti model penzija iz radnog odnosa (tzv. “betriebsrente”). Riječ je o dobrovoljnim programima koje poslodavci nude zaposlenicima. Ubuduće će ti modeli biti fleksibilniji, administrativno jednostavniji i dostupniji čak i zaposlenicima s nižim prihodima.
Na kraju, vlada planira zadržati sadašnji nivo mirovina – oko 48 odsto prosječne plate – sve do 2031. godine. To znači da će radnik koji 45 godina uplaćuje doprinose na prosječnu platu, u penziji primati gotovo polovinu prosječnih mjesečnih primanja u tom trenutku.
