Predsjednik Rusije Vladimir Putin priznao je da je početkom 2000-ih godina naivno tumačio politiku država Zapada prema Rusiji, bez obzira na bogato iskustvo i rad u bezbjednosnim strukturama SSSR-a.
"Ako se početkom 2000-ih nešto negativno dešavalo u politici Zapada u odnosu na Rusiju, recimo podrška separatizmu i terorizmu na teritoriji Ruske Federacije, sa čim sam, kao tadašnji obavještajac FSB-a vrlo dobro upoznat, ipak sam to povezivao sa inercijom mišljenja i akcija", priznaje Putin.
Vjerovao je, kaže, da su na Zapadu zapravo navikli da se bore sa Rusijom, imaju stručnjake za to i nemaju gdje s njima, pa tako po navici ratuju sa SSSR-om.
"Ali to je bilo naivno gledanje na realnost", dodaje Putin u intervjuu koji je dao novinaru Pavlu Zarubinu.
"Bez obzira što sam već 20 godina radio u organima bezbjednosti, u Spoljno obavještajnoj službi SSSR-a. Bez obzira što sam poslije bio zamjenik gradonačelnika Peterburga, direktor FSB-a, direktor Savjeta bezbjednosti i čak predsjednik vlade neko vrijeme. Imao sam naivno gledište da cijeli svijet razumije šta se desilo Rusijom, da je postala sasvim druga država, da nema ideološke suprotnosti niti osnova za sukob", objašnjava predsjednik.
Tek nešto kasnije se zasigurno ubijedio da su na Zapadu poslije raspada SSSR-a i dalje bili raspoloženi za uništenje Rusije, države sa najvećom teritorijom na svijetu i velikim brojem stanovnika ako se uporedi sa evropskim zemljama. Kao takva nikome jaka nije potrebna, dodaje.
"Željeli su da podijele Rusiju, kako je to predlagao američki političar Zbignjev Bžežinski, na pet dijelova i da ih potčine sebi, koriste naše resurse, računajući da tako podijeljeni nećemo imati pravo glasa i nećemo moći da branimo nacionalne interese, kako ih branimo kako to radi jedinstvena ruska država", zaključuje predsjednik.