Američka politika je na raskrsnici, ali to neće nužno značiti prekretnicu u mirovnim pregovorima, navode analitičari i dodaju da je to zato što ništa ne sugeriše da je Rusija spremna da dođe za pregovarački sto, bez obzira ko završi u Bijeloj kući, piše Si-en-en.
''Rusija kao jastreb posmatra američku politiku'', bila je poruka predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog novinarima prošle nedjelje u Kijevu, dok je odgovarao na pitanje o spremnosti Moskve da pregovara.
"To zavisi od izbora u Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je on.
Ako bude izabrana, očekuje se da će kandidatkinja demokrata Kamala Haris u velikoj mjeri nastaviti politiku administracije aktuelnog predsjednika SAD Džozefa Bajdena, koja je podržavala Ukrajinu uprkos nekim tačkama trvenja, poput upotrebe zapadnog oružja za napad duboko u teritoriju Rusije.
Zauzimajući drastično drugačiji stav, kandidat republikanaca Donald Tramp je sugerisao da će prekinuti podršku ratnim naporima Kijeva i ustvrdio da bi mogao da riješi rat "u jednom danu", navodi Si-en-en.
Uslovi mirovnog plana koji je iznio njegov potpredsjednički kandidat Džej Di Vens upadljivo su slični listi želja predsjednika Rusije Vladimira Putina, ocjenjuje američka televizijska mreža.
"Šta Tramp misli da može da uradi, kakvu polugu ima, u ovom trenutku nije jasno, ali ne mislim da je to brz proces", rekao je Tomas Grejem, ekspert za spoljnu politiku i istaknuti saradnik Savjeta za spoljne odnose.
Smanjenje američke pomoći moglo bi da se u velikoj mjeri odrazi na bojno polje, naveli su eksperti.
Sa bilo kojim od potencijalnih predsjednika, Putin će nastojati da iskoristi ono što vidi kao političku disfunkciju u SAD, kao i "pukotine u zapadnom jedinstvu", rekao je Grejem za Si-en-en.
Te pukotine bi mogle doći u obliku Trampove administracije koja smanjuje američku pomoć i preuzima manju ulogu u NATO ili podijeljenog američkog Kongresa, između ostalih faktora.
Finansijski pritisci na evropske saveznike, takođe, igraju ulogu, kao i razdori u NATO-u, sa proruskim rukovodstvima u državama članicama kao što su Mađarska i Slovačka, navodi Si-en-en.
"Odsustvo zapadnog jedinstva, odsustvo jasne demonstracije da Zapad i Ukrajina imaju zajedničku viziju onoga što pokušavaju da postignu...Putin nema razloga da preispituje šta radi u Ukrajini u ovom trenutku", istakao je Grejem.
Obim rata je, takođe, prevelik za jednostavne pregovore Moskve i Kijeva, kažu stručnjaci. Oni tvrde da je to mnogo širi sukob između Rusije i Zapada.
Za Putina, "Ukrajina je samo sredstvo za postizanje cilja, a cilj je dalje ograničavanje uticaja SAD u međunarodnim poslovima", rekao je Džon Lof, saradnik u Programu za Rusiju i Еvroaziju u londonskom istraživačkom centru Četem haus.
"Kada mu Trampovi savjetnici objasne šta se zaista dešava ovdje i činjenicu da je Kina odigrala ključnu ulogu u održavanju sposobnosti Rusije da nastavi da vodi ovaj rat… on će možda iznenada veoma snažno osjetiti da nije tako raspoložen prema Putinu'', rekao je Lof i dodao da će Peking sve ustupke doživljavati "kao dalji pokazatelj slabosti SAD".
To se kosi sa Trampovom oštrom retorikom o prijetnji koju predstavlja Kina. U međuvremenu, Zelenski nastavlja da poziva na podršku obje strane.
Ako Tramp "samo želi da natjera Ukrajinu da odustane od svega i tako postigne dogovor sa Rusijom, mislim da to nije moguće", rekao je Lof.
(Telegraf)
