Tunis je tražio izručenje radikalizovanog Tunižanina koji je u ponedjeljak u Briselu ubio dvojicu Šveđana. Navode da je napadač 2011. pobjegao iz zatvora u kojem je služio 26-godišnju kaznu, a belgijske vlasti zahtjev su primile prošle godine, objavilo je državno tužilaštvo u Briselu.
Zahtjev za izručenje, koji su belgijske vlasti primile u avgustu 2022., tada nije obradio za to nadležan sudija iz državnog tužilaštva u Briselu kojem je proslijeđen dvije sedmice kasnije, prenosi Indeks.
Radi se o "velikoj pogrešci" koja je u petak naveče rezultovala ostavkom belgijskog ministra pravosuđa Vinsenta Van Kvikenborna.
U nedjelju je šef kancelarije državnog tužilaštva u Briselu Tim de Volf novinarima rekao da je "ozbiljan nedostatak osoblja u kancelriji javnog tužioca u Briselu odigrao ulogu u svemu ovome", ali da "to nije opravdanje".
Priznao je da je spis nakon što je zaprimljen nesumnjivo zaboravljen među ostalim sudskim predmetima u ladici.
"Niko se ne sjeća što se dogodilo s tim spisom"
"Niko od kolega koji su bili uključeni u ovaj predmet ne sjeća se što se dogodilo konkretno s ovim spisom prije godinu dana. Nema tragova dalje obrade", pojasnio je De Volf.
Počinilac napada u ponedjeljak navečr Abdesalem Lasud osuđen je "na više od 26 godina zatvora u Tunisu 2005., ali je iz njega pobjegao u januaru 2011.".
Tužilaštvo je navelo da su tuniške vlasti to "prijavile 1. jula 2022. putem Interpola". Tada se u dokumentu spominjao samo zahtjev za njegovo izručenje "zbog bijega iz zatvora", što nije prekršaj prema belgijskom zakonu.
U subotu naveče ministar unutrašnjih poslova Anelis Verlinden objasnila je da zbog manjka pojedinosti u prvoj "crvenoj potjernici" Interpola kojom se tražio Lasud slučaj nije odmah dobio pravni tretman.
Tužilaštvo u nedjelju nije preciziralo zbog čega je Tunižanin osuđen u svojoj zemlji.
Više belgijskih novina piše da je Lasud proglašen krivim zbog nekoliko pokušaja ubistava.
Napad, čija su meta u ponedjeljak naveče bili švedski fudbalski navijači uoči utakmice kvalifikacija za Еuro 2024. protiv Belgije, ponovno je pokrenuo raspravu o tome u kojoj su mjeri belgijske snage bezbjednosti sposobne za praćenje radikalizovanih pojedinaca, naračito imigracijska služba.
