Bijela kuća se nalazi u Pensilvanijskoj aveniji u Vašingtonu, a i pravi put ka rezidenciji američkog predsjednika vodi upravo kroz ovu saveznu državu koja je najvažnija od onih koje se smatraju ključnim za ishod novembarskih izbora u SAD.
Bi-bi-si navodi da, prema proračunima izbornog analitičara Nejta Silvera, onaj kandidat koji pobijedi u Pensilvaniji ima više od 90 odsto šanse da osvoji Bijelu kuću.
- To je djeda (a ne tata), za sve ključne države - ocijenio je bivši demokratski kongresmen Patrik Marfi, koji je od 2007. do 2011. na Kapitol hilu predstavljao sjeveroistočnu Pensilvaniju.
Ona je peta najnaseljenija država u SAD i na izborima donosi čak 19 elektorskih glasova, koji bi mogli da budu presudni kako za republikanskog kandidata Donalda Trampa, nekadašnjeg šefa države, tako i za demokratsku kandidatkinju Kamalu Haris, američku potpredsjednicu.
Ukoliko demokrate pobijede u Pensilvaniji, Viskonsinu i Mičigenu, kao i jedan kongresni distrikt u Nebraski, Kamala će postati predsjednica.
Ako republikanci trijumfuju u Pensilvaniji, Sjevernoj Karolini i Džordžiji, Tramp se u januaru 2025. vraća u Bijelu kuću.
Britanski medijski servis navodi da bi Tramp, ukoliko bi ostao bez pobjede u Pensilvaniji, morao da trijumfuje u najmanje tri savezne države u kojima je 2020. izgubio od još uvijek aktuelnog demokratskog predsjednika Džoa Bajdena.
Navodi se da Pensilvanija mikrokosmos same Amerike, kako po demografskim, tako i po ekonomskim i političkim mjerilima.
Većinu njene populacije čine bijelci, ali u Pensilvaniji ima sve više imigrantskih zajednica.
Demokrate imaju veliko uporište u dve najveće urbane oblasti - Filadelfiji i Pitsburgu, dok je ruralna teritorija između njih naklonjena republikancima.
Bajden je prije četiri godine u Pensilvaniji osvojio svega oko 80.000 glasova više od Trampa, dok je ovaj upola manjom razlikom porazio demokratsku kandidatkinju Hilari Klinton na izborima 2016.
Samo jednom se u posljednjih 40 godina desilo da neki predsjednički kandidat tu trijumfuje dvocifrenom procentnom razlikom i to je bio slučaj 2008. prilikom ubjedljive pobjede demokrate Baraka Obame.
Najnovije ankete ABC njuza pokazuju da su Tramp i Haris skoro izjednačeni po podršci među tamošnjim biračima, pri čemu potpredsjednica SAD ima prednost manju od jedan odsto.
Zbog toga su njih dvoje uložili i ulažu i dalje ogroman novac u predizbornu kampanju u Pensilvaniji, pa je tako Kamala do sada tamo potrošila 99 miliona dolara, a Tramp deset miliona dolara manje.
To je najmanje dvostruko više od njihovih ulaganja u reklame u drugim savezne države koje se smatraju ključnim na izborima narednog mjeseca, osim Mičigena u slučaju Haris gde je ona potrošila 74 miliona dolara.
Kamala je na mitingu u Pensilvaniji prvi put predstavila javnosti svog potpredsjedničkog kandidata Tima Volca i tamo se danima spremala za TV debatu sa Trampom.
Tramp je prije nedjelju dana u Batleru u Pensilvaniji održao ogroman skup, nakon što je u julu upravo na mitingu u tom gradu preživio pokušaj ubistva, a prošle sedmice je posjetio i Bajdenov rodni grad Skrenton.
Prije četiri godine rezultati sa birališta u ovoj saveznoj državi stizali su danima, dijelom i zbog više od dva miliona glasova poslatih poštom usled pandemije koronavirusa.
Glasanje poštom je manje ove godine, iako je već prispjelo 217.000 koverti koje ne smiju da se otvaraju do 5. novembra, a još jedan faktor koji bi mogao da bude odlučujući su i glasovi vojnika iz Pensilvanije raspoređenih u misijama u inostranstvu, pri čemu će i za njih biti potrebno neko duže vrijeme dok stignu i budu prebrojani.
