Sat Sudnjeg dana postavljen danas na 89 sekundi do ponoći, što je najbliže ponoći u njegovoj 78-godišnjoj istoriji.
Na Sjedinjenim Državama, Kini i Rusiji je da povedu svijet dalje od ivice. Opstanak čovječanstva zavisi od trenutne akcije svjetskih lidera, javlja magazin "Time".
Sat Sudnjeg dana, koji su osnovali Albert Ajnštajn, Robert Openhajmer i naučnici sa Projekta Menhetn koji su razvili prve atomske bombe, od 1947. simbolično pokazuje koliko smo blizu globalnoj katastrofi. Nuklearno oružje, klimatske promjene, biološke prijetnje i nove tehnologije poput vještačke inteligencije predstavljaju egzistencijalne rizike koji opterećuju vodeće naučnike svijeta.
Postavljanjem kazaljki na 89 sekundi do ponoći — sekundu bliže nego 2023. godine — sat šalje signal da smo neprihvatljivo blizu katastrofe. Ovo je najbliže ponoći što smo ikada bili, pokazatelj ekstremne opasnosti i jasna opomena da svaki trenutak kašnjenja povećava vjerovatnoću globalne nesreće.
Svijetu je potrebna veća međunarodna saradnja, a ne manja, kako bi se ovi problemi riješili. U 2025. godini nadamo se da će lideri prepoznati egzistencijalnu situaciju svijeta i djelovati u interesu čovječanstva preduzimajući hrabre korake za smanjenje prijetnji nuklearnog oružja, klimatskih promjena i potencijalne zloupotrebe bioloških nauka, kao i novih tehnologija. Nastavak trenutnim putem bio bi opasan, piše "Time".
Rat u Ukrajini u svakom trenutku može dovesti do upotrebe nuklearnog oružja. Jedna greška, impulsivna odluka ili pogrešna procjena mogla bi baciti svijet u haos. I to nije jedina zona konflikta koja brine stručnjake. Oko 30 zemalja bez nuklearnog oružja trenutno razmatra razvoj sopstvenih arsenala, što podriva dugogodišnje napore za neširenje nuklearnog oružja i eksponencijalno povećava vjerovatnoću nuklearnog rata. U međuvremenu, proces kontrole nuklearnog naoružanja propada, a trenutni kontakti na visokom nivou među nuklearnim silama potpuno su nedovoljni s obzirom na postojeću opasnost.
Put napred nije jednostavan, ali je jasan. Svijetu očajnički trebaju liderstvo, inovacije i saradnja. Bilo da se oslonimo na sporazume o kontroli naoružanja iz Hladnog rata ili na nedavno primirje između Izraela i Hamasa, naša istorija pokazuje da rivali mogu pregovarati za opšte dobro. Ali svijet mora djelovati brže.
"Nažalost, povlačenje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i Pariskog sporazuma predstavljaju obeshrabrujuće znake za početak nove godine", navodi ovaj magazin.
Situacija je duboko zabrinjavajuća, posebno za generaciju mladih ljudi koja ima osjećaj da nasljeđuje svijet sa sve većom disfunkcijom i opasnošću. Za mnoge, budućnost izgleda mračno. Mnoštvo prijetnji baca tamnu senku neizvjesnosti i beznađa na svakodnevni život.
Prema nedavnom istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu "The Lancet", 57% mladih od 16 do 25 godina u SAD izjavilo je da su "veoma ili izuzetno zabrinuti" zbog klimatskih promjena. Imaju pravo da brinu — njihovi lideri ne djeluju dovoljno brzo. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, 2024. bila je najtoplija godina zabilježena do sada. Drugi indikatori, poput porasta nivoa mora i globalnih emisija gasova staklene bašte koji pokreću klimatske promjene, nastavili su da se intenziviraju, a ekstremni vremenski događaji i posljedice klimatskih promena pogodili su svaki kontinent. Ipak, spremnost svijeta da se suoči sa klimatskim promjenama i dalje je nedovoljna, jer većina vlada ne sprovodi značajne politike potrebne za rješavanje klimatske krize, piše "Time".
Što se tiče nuklearnih prijetnji, drugo istraživanje pokazalo je da mladi najmanje vjeruju da je nuklearno odvraćanje "vrlo efikasna" strategija u poređenju sa starijim generacijama. Takođe najviše vjeruju da nuklearno oružje čini Ameriku "manje sigurnom". Ipak, SAD — kao i druge zemlje koje posjeduju nuklearno oružje, poput Rusije i Kine — nastavljaju da šire svoje arsenale, trošeći stotine milijardi dolara koji bi mogli biti uloženi u riješavanje svjetskih problema na oružje koje može uništiti svijet više puta.
U međuvremenu, vodeći naučnici strahuju da svijet nije pripremljen za sljedeću veliku pandemiju. Pojava, ponovno pojavljivanje i evolucija patogena nastavljaju da prijete društvu. Ptičji grip, ili visoko patogena avijarna influenca (HPAI), širi se na stoku i prehrambene proizvode, a novi ljudski slučajevi su se pojavili, stvarajući potencijal za novu pandemiju.
"Time" još govori o izazovima vještačke inteligencije, lažnih vijesti i "teorija zavjere".
