Zato je izlaznost na izborima bila najveća u istoriji Rusije i zato je Vladimir Putin ostvario rezultat koji je ostvario.

Ovako dr Stevan Gajić, gostujući profesor na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose (MGIMO) komentariše izjavu predsjednice ruske Centralne izborne komisije Еle Pamfilove, koja se između ostalog zahvalila i Zapadu što je „ujedinio Ruse“.

Učvršćen društveni konsenzus

Društveni konsenzus je u Rusiji postojao i ranije, ali na mnogo slabijim osnovama nego danas, objašnjava Gajić.

„Nedavno sam se vratio iz Rusije i, da nema rata, ovaj period bi svakako bio zapamćen kao period jednog od najvećih ekonomskih proboja Rusije. To se vidi na svakom koraku“, dodaje on.

Rusija u sinergiji sa Kinom, Indijom, Iranom, arapskim i drugim azijskim državama gradi novi svijet, što je novi nivo integracija koji se događa van zapadne hegemonije, sa čime Zapad ne želi da se pomiri, ističe sagovornik i pita se šta su zapadni političari očekivali.

„Ljudi su glasali ovako zato što je u pitanju sudbina zemlje. Putinova pobjeda je nulta tačka od koje može da se govori o unutrašnjoj politici i da sada nikakve političke turbulencije nisu potrebne. To masovno misle i ljudi koji su, generalno, opoziciono nastrojeni“, smatra Gajić.

Pobjeda stigla i zahvaljujući Makronu

Rusija je u poslednje vreme imala nekoliko opipljivih pobeda, u propagandnom ratu, to je bio intervju sa Takerom Karlsonom. Nakon toga, imali smo ukrajinski napad na rusku teritoriju, koji se događao u kontekstu izjava francuskog predsjednika Еmanuela Makrona o kopnenoj operaciji protiv Rusije.

„Zapad se ogolio kao prava strana u ratu u kome su ukrajinski vojnici potrošno sredstvo. Mislim da je Makronova izjava u kombinaciji sa pojačanim napadima da staru rusku granicu povećalo odziv birača“, navodi Gajić.

Zapad pogrešno procijenio situaciju

Prema tumačenju novinara banjalučke ATV Davora Stankovića, na predsjedničkim izborima u Rusiji dogodilo se ono što je uobičajeno u svim državama u sukobu, pa i u SAD. Kao što su svi američki predsjednici pobjeđivali na izborima kada im je država u sukobu, tako su i građani Rusije odlučili da na kormilu države ostane Vladimir Putin.

Prema njegovim riječima, Zapad je pogrešno procijenio situaciju kada je riječ o antiruskim sankcijama.

„Nedavno sam bio u Rusiji i tamo se uopšte ne osjeća da je zemlja u ratu ili da postoji neka kriza. Oni su se jednostavno okrenuli onima koji žele da sarađuju sa njima kada je riječ o trgovini i industriji“, kaže Stanković.

Koliko je zemlja jedinstvena, najbolje ilustruje kako su glasali ruski regioni sa muslimanskom većinom – masovno su izašli na glasanje i masovno su glasali za Putina, navodi Stanković:

„To je ono što na Zapadu ne razumiju – jedinstvo, kako se to nekada govorilo kod nas, svih naroda i narodnosti. Oni su potpuno lojalni i privrženi Rusiji“.

Većina čovječanstva nada se ruskoj pobjedi

Na Zapadu je vladalo izuzetno veliko interesovanje za predsjedničke izbore u Rusiji – kao da će ruski predsjednik vladati i Amerikom, kako je pažnju koju su u SAD posvetili izborima u Rusiji prokomentarisala portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Gajić smatra da je tako veliko interesovanje prirodno – većina čovječanstva nada se ruskoj pobjedi, jer u njoj vidi šansu za svoje oslobođenje. Ali, u Rusiju su uprte oči i sa Zapada iz istog razloga.

„Rusija nije najmnogoljudnija zemlja i nije najjača ekonomija. Ali Rusija je jedina država koja može da ujedini čovječanstvo za svrgavanje hegemonije Zapada, hegemonije jedne klase ljudi koji su držali čovječanstvo kao taoce. Rusija je ta koja može da ujedini Indiju i Kinu, ona je ključ za oslobađanje čovječanstva i prirodno je da je cio svijet bio zainteresovan za ove izbore“, tvrdi Gajić.

Podsjećamo, izlaznost na predsjedničkim izborima u Rusiji bila rekordna i nezabilježena u istoriji Rusije – na birališta je izašlo 77,44 odsto građana, a Vladimir Putin je osvojio 87,3 odsto glasova.

(Izvor: Sputnjik)

Pratite nas i putem Vibera