Bezbjednosni i odbrambeni analitičar Majkl Klark komentarisao je trenutna dešavanja u vezi sa sukobima u Ukrajini i rekao da misli da smo "na ivici istorijske izdaje istorijskih razmjera".
"Izgleda da će Ukrajina izgubiti blizu 20 odsto svoje teritorije, a zapadni svijet 100 odsto svog političkog kredibiliteta. Zapadni svijet kao konstrukt je mrtav. Brzo je klizio posljednjih nekoliko godina, ali posljednjih nedjelja to je bio posljednji ekser u kovčegu", rekao je on odgovarajući na pitanja čitalaca "Skaj Njuza".
Klark je dodao da sada živimo u svijetu "novog imperijalizma" sa trojicom velikih imperijalističkih autokrata koji svi žele da prošire svoje zemlje.
"Vladimir Putin je bio jasan u tome gdje želi da proširi svoju zemlju, Si Đinping je vrlo jasno stavio do znanja da želi da proširi svoju zemlju na Tajvan i Južno kinesko more, a Donald Tramp je odlučan da proširi svoju zemlju. On je veoma ozbiljan u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, oko Kanade i Paname", dodao je on.
Klark je istakao da je Trampova vizija da okupi tri lidera na "velikoj konferenciji za sređivanje svijeta". Prema njegovim riječima, Tramp, zajedno sa Putinom i Sijem, najviše brine o svojoj sopstvenoj zemlji, a ne o Ukrajincima, Palestincima, narodu Tajvana ili članicama NATO-a.
"Bojim se da živimo u veoma mračnim danima", dodao je on.
Koliko je Еvropa ranjiva na rusko nuklearno oružje bez bezbjednosnih garancija SAD?
S obzirom da SAD naizgled više nisu voljne da djeluju kao garancija bezbjednosti Еvrope pod Trampovom administracijom, postavlja se pitanje šta bi to moglo da znači za kontinent.
Da li je nuklearna sposobnost Еvrope dovoljna za odvraćanje Rusije ako odluči da cilja Еvropu?
Majkl Klark kaže da jeste, ukazujući na francuske i britanske nuklearne kapacitete kao primjere evropskih nacija koje bi mogle da brane kontinent ako bude potrebno.
On kaže da ako Еvropa treba da "pojača" svoje nuklearne kapacitete, mogla bi se proširiti na oružje koje se isporučuje iz vazduha.
Trenutno, nuklearno oružje u vrijeme rata ispaljivalo bi se preko podmornica, od kojih je jedna sposobna da isporuči 40 bojevih glava.
"Mogli bismo ga dopuniti avionima, poput Tajfuna ili F-35 koji su sposobni da nose nuklearne bojeve glave", objasnio je on.
Klark se osvrće i na rizik od toga da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da napadne neku drugu zemlju nakon Ukrajine.
On je istakao da su "Moldavija, Gruzija i baltičke države najranjivije".
"U Moldaviji već postoji otcijepljeni region u kojem se govori ruski", kaže on, misleći na Pridnjestrovlje i napominjući da je Moskva ranije tamo ilegalno stacionirala trupe.
Što se Gruzije tiče, on kaže da misli da bi ruske snage mogle da uđu ako prodemokratski protesti nastave da budu rivali promoskovskoj partiji Gruzijski san.
Еstonija, Letonija i Litvanija su takođe u opasnosti, napominje on, prenosi "Telegraf".
Vladimir Putin je ranije rekao da su baltičke države dio prirodnog carstva Rusije, podsjetio je Klark.
"Što se tiče prve dvije zemlje, plašim se da bi Moskva mogla da uzbudi manjine koje govore ruski, a zatim da prokrijumčari trupe za nešto ozbiljnije. Litvanija se graniči sa Putinovim saveznikom Bjelorusijom i takođe je u blizini ruske enklave Kalinjingrad", zaključio je on.
