Poslije užasnih terorističkih napada Hamasa na Izrael, Jevreji su u strahu. Jevrejske opštine u Njemačkoj su zabrinute da Jevreji ni u Njemačkoj više nisu bezbjedni.
Nizana Brautman nikada neće zaboraviti taj trenutak. U subotu ujutro prijateljica joj je napisala poruku da pogleda šta se dešava u Izraelu.
Onda je stručnjakinja za nekretnine počela da čita vijesti i da prima fotografije iz Izraela. Hamasovi teroristi su upali u Izrael, ubijali su ljude, uzimali taoce. Nizana Brautman kaže da od tada osjeća samo crnu prazninu.
"Vojnici još uvijek u tim selima pronalaze ubijene roditelje, ubijenu dječicu pored uključene igračke konzole", rekla je Brautman. Ona se pita koliko njih je zurilo u ekrane mobilnih pitajući se šta se to zbiva i gdje je vojska.
Ranjivi kao nikad do sada
Izrael ima jednu od najboljih armija, tajnu službu Mosad, protivvazdužni štit Gvozdenu kupolu. Leo Lataš koji je nadležan za bezbjednost jevrejske zajednice u Frankfurtu sve do danas ne shvata kako teroristički napad nije bio otkriven na vrijeme. On nije računao da je zemlja tako ranjiva. Kao bolničar, morao je da gleda kako njegove kolege u Izraelu bez vojne zaštite pokušavaju da pomognu.
"Ne znam kako će se to završiti. Ne zna se ni koliko će još ljudi umrijeti", kaže Lataš misleći na moguću kopnenu ofanzivu Izraela u Pojasu Gaze.
Jevrejski život iza zaštitne ograde
Od velikog je značaja za Njemačku da u zemlji ponovo živi preko 100.000 Jevreja. Jevrejski život u Njemačkoj je ponovo moguć - ali bezbjedan je pod policijskom zaštitom i iza visokih ograda.
Portparol berlinske jevrejske zajednice Ilan Kisling kao da je pomalo ogorčen kada piše: "Za naše ustanove odavno važi povećan stepen bezbjednosti. Naši članovi su još od sedamdesetih naviknuti da se život zajednice odvija iza zaštitnih ograda i pod nadzornim kamerama. I zbog zabrinjavajućeg porasta napada na jevrejske objekte i osobe širom Еvrope, prisiljeni smo da i dalje štitimo naše članove i ustanove na visokom nivou".
Odavno jevrejske zajednice izdvajaju veliki dio svog budžeta za bezbjednost. Najveći broj njih imaju svoja odjeljenja za bezbjednost, koja tijesno sarađuju sa policijom. Ali poslije terorističkih napada brojne Jevrejke i Jevreji više nemaju povjerenja u bezbjednost.
Strah roditelja za djecu
Telefonski poziv za jevrejsko obdanište u Berlinu. Saradnica je uznemirena. "Roditelji se plaše, strah ih je", kaže ona. U nizu jevrejskih obdaništa je samo polovina djece došla ovih dana. To potvrđuje i Ilan Kisling i kaže da i u školama i u obdaništima roditelji žele da budu tačno informisani o bezbjednosnim mjerama.
Leo Lataš je već 37 godina zadužen za bezbjednost jevrejske zajednice u Frankfurtu na Majni. Pokušava da umiri roditelje, govori im da je to sukob u Izraelu, a ne u Frankfurtu.
On kaže da zajednica do sada nije bila u ovakvoj situaciji. Kao i policija i on računa sa tim da će radikalni islamisti u narednim nedjeljama demonstrirati pred jevrejskim ustanovama.
Hamas je pozvao muslimanski i arapski svijet da u petak 13. izvrše napade na jevrjeske instuticje, širom svijeta. Govori o petku "poplave Al-Aksa" - što kodno ime za terorističke napade na Izrael.
Niko neće zamjeriti jevrejskim roditeljima ako djecu u petak ipak zadrže kod kuće.
Marina Černivski radi za savjetovalište OFЕK. Ona smatra da su Jevreji u Nemačkoj izloženi dvostrukom opterećenju. S jedne strane to je duboko ukorenjen antisemitizam u Njemačkoj koji predstavlja realnu prijetnju. Ona kaže da sada oni dodatno "doživljavaju najveće nasilje nad civilnim stanovništvom u Izraelu od Holokausta. Time se obnavlja duboka trauma. Sada moraju sa tim da se suoče".
Njeno savjetovalište ima više posla nego obično. "Vruća linija” za savjetovanje putem telefona je postala izuzezno tražena. Radi se i o konkretnim slučajevima, ali i o roditeljima koji se raspituju koji je najbolji način da sa djecom razgovaraju o ratu.
Za Nijemce je to samo još jedna katastrofa
Nizana Brautman se svesrdno angažovala u pomoći ukrajinskim izbeglicama da dobiju smeštaj i odeću. U međuvremenu je njena grupa na aplikaciji WhatsApp zaista velika. Pošto je obustavljen avionski saobraćaj sa Izraelom, brojni izraelski turisti su morali da ostanu u Njemačkoj. Među njima su žene sa djecom.
Brautman je pokušala da posredstvom svoje mreže u aplikaciji pronađe smještaj za njih. Ali osim jedne starice niko se nije javio. Brautman je razočarano rekla da niko nije uputio ni riječ saosjećanja. "Za Nijemce je to samo još jedna katastrofa u svijetu". Ona zato osjeća da je u Njemačkoj potpuno ostavljena na cjedilu.
Konsekventnije suprotstavljanje antisemitizmu
Leo Lataš je šokiran time što su Hamasovi teroristi ubili jednu Jevrejku kojoj je bilo 90 godina, to snimili i postavili na njen profil na Fejsbuku. "To je neprevaziđeno po perverznosti", kaže Lataš. Grupe koje takve stvari predstavljaju kao oslobodilačku borbu Palestinaca trebalo bi, po njemu, zabraniti. Za oklijevanje u zabrani on krivi antisemitske stavove na ljevici.
I Nizana Brautman zahtijeva oštrije mjere protiv radikalnih islamističkih grupa: "Ne smiju da se ubijaju bebe. Ne otimaju se trogodišnjaci. Te stvari su beskrajno ružne", kaže ona.
Jevrejska zajednica Berlina zahteva zabranu propalestinske mreže Samidoun. Članovi ovog udruženja su od radosti zbog Hamasovog napada dijelili slatkiše u Berlinu. Nemački kancelar Šolc je najavio zabranu delovanja Hamasa u Nemačkoj kao i zabranu udruženja Samidoun.