Povodom prevrata u Siriji, kada je praktično preko noći svrgnut sirijski predsjednik Bašar al Asad, za "Kurir" je odlučio da govori jedan sirijski državljanin pravoslavne vjeroispovijesti.
On je prije par godina, u vrijeme kada je privid mira bio na snazi u Siriji odlučio da napusti zemlju iz ekonomskih razloga kako bi sebi obezbijedio bolje uslove za život, ispostavilo se da je donio veoma dobru odluku.
Otišao je u jednu evropsku zemlju i lijepo se snašao. Zaposlio se i dobro mu je tamo, ali je veoma razočaran i tužan zbog onoga što se trenutno dešava u njegovoj domovini - Siriji.
Munjeviti prevrat i pobjeda pobunjeničkih i islamističkih snaga ga je duboko razočarala, a najviše ga je zapravo razočarala odluka sirijskog lidera Bašara al Asada da napusti zemlju tek tako, bez ikakvog odgovora na ono šta se u zemlji dešava i bez ikakvog otpora ekstremističkim grupama koje su u blickrigu velikom brzinom zauzele jedan za drugim gradove: Alep, Hamu, Homs, Daru i na kraju Damask.
Pomoć Rusije, Irana i Hezbolaha ovaj put je izostala.
Hezbolah je razbijen i obezglavljen u Libanu u ratu sa Izraelom, Rusija rastrzana zbog dešavanja u Ukrajini i "kuvanja" na Kavkazu, a Iran je odsječen i predaleko da bi uopšte više mogao da pomogne.
Iz bezbjednosnih razloga i na njegovu molbu "Kurir" ne otkriva njegov identitet, niti mjesto u Siriji iz kojeg dolazi, kao ni zemlju u kojoj trenutno živi.
Kako kaže, hrišćani se u Siriji suočavaju sa sve većim progonom usred politike novih pobunjeničkih vlasti.
"Sirijska hrišćanska zajednica bori se sa talasom ograničenja i ciljanog uznemiravanja pod novom vladom koju predvode islamističke frakcije. Pojavio se niz represivnih mjera koje ugrožavaju život hrišćana u zemlji. Ova alarmantna situacija, koju društveni mediji i međunarodni izvještaji uglavnom ignorišu, ostavila je mnoge hrišćane u strahu za svoju budućnost", kaže on.
Dodaje da je prvo što su nove pobunjeničke vlasti uvele bila zabrana božićnih i drugih hrišćanskih proslava i javno iskazivanje vjere.
"U toku je namjera da se potisnu hrišćanske tradicije i običaji. Nova vlast je navodno kontaktirala sveštenike širom zemlje, uvodeći stroga ograničenja tokom proslave Božića. Javne molitve su zabranjene, praznična okupljanja isto, a bilo kakvi simboli Djeda Mraza ili božićnog veselja zabranjeni su u područjima ispred crkvenih vrata. Ovo ograničavanje vjerskih sloboda označava veliki sunovrat u zemlji koja je dugo bila poznata po svojoj kulturnoj i vjerskoj raznolikosti", priča on.
Sagovornik "Kurira" upozorava da su u toku pokušaji prisilne konverzije ili islamizacije hrišćana. Tako, kako kaže u gradu Homsu i okolnim hrišćanskim selima, vođe islamističke grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS), vrše pritisak na hrišćane da pređu na islam.
"Tokom javnih sastanaka, njihovi lideri otvoreno govore da je islam 'jedina prava vjera' pokušavajući da poljuljaju hrišćansku vjeru kod lokalnog stanovništva.
On kaže, da je već bilo pljački u pravoslavnim i drugim hrišćanskim hramovima kao i skrnavljenja bogomolja.
"Postupci nasilja i skrnavljenja hrišćanskih bogomolja su odjednom eskalirali. U Damasku su militanti HTS-a upali su u crkvu Svetog Đorđa, prekinuli su liturgiju i naredili svešteniku da ode. Zatim su opljačkali crkveni sef i kutije za donacije, dodatno ulivajući strah među vjernike. U pravoslavnom mjestu Al-Sukajlabija u Hami, novoizgrađena crkva Svete Sofije je uništena, a njene ruševine opljačkane. Kuće hrišćanskih porodica u tom gradu su takođe opljačkane", priča ovaj Sirijac dalje.
On dodaje, da su u Alepu uvedeni novi kodeksi oblačenja, gdje su žene hrišćanke sada primorane da nose hidžab što, kako kaže, predstavlja direktan napad na kulturni identitet i lične slobode hrišćanske manjine.
"Sirijski hrišćani se osjećaju napušteno i ranjivo, žive u strahu i izolaciji. Uprkos svom tom mraku, na društvenim mrežama se svima prikazuje iluzija normalnosti, dok se zamagljuje pakao kroz koji oni trenutno prolaze. Ljudi ne znaju šta im donosi dan a šta noć, i sve se to dogodilo i promijenilo preko noći, odjednom", upozorava on.
Kako kaže, pitanje položaja hrišćana i ostalih manjina u Siriji je trenutno marginalno pitanje, jer mediji prate širi kontekst sukoba.
"Stvarnost je jasna onima koji je žive, a to je da je zemlja koja je nekada bila mozaik kultura i religija sada postala neprijateljski raspoložena prema svom hrišćanskom stanovništvu", ističe sagovornik koji je govorio za "Kurir" pod uslovom anonimnosti.
Prema njegovom mišljenju, međunarodna zajednica, organizacije za ljudska prava i vjerske grupe moraju da primijete ovaj alarmantan trend i da se zalažu za zaštitu vjerskih sloboda u Siriji prije nego što bude prekasno.
On je poslao snimak i fotografiju pravoslavnog hrama u mjestu Sukajlabija koje se nalazi u provinciji Hama.
Na snimku se može vidjeti demolirana crkva Svete Sofije u Al-Sukajlabiji, oskrnavljen oltar i uništen inventar, a na fotografiji polomljen krst - raspeće sa Isusom Hristom.
Ovaj gradić je nastanjen pravoslavnim življem i prije svrgavanja Bašara al Asada bio je jedan od glavnih centara otpora džihadistima Al Nusra fronta, grupe koja je nastala od ostataka nekadašnje Al Kaide, a koja je kasnije preimenovana u grupu Hajat Tahrir al-Šam.
Više puta je bio meta artiljerijskih napada i napada dronovima. Jedan takav napad izvršen je samo dan prije svečanog otvaranja novog (gorepomenutog) hrama Svete Sofije, kada je bila generalna proba za otvaranje crkve.
Tom prilikom ubijen je i ranjen veliki broj okupljenih vjernika.
Kako su pobunjeničke i islamističke frakcije osvojile Siriju, tako je došao red i na ove hrišćanske pravoslavne gradove.
Gradski oci i sveštenici bili su primorani da razgovaraju sa dojučerašnjim neprijateljima i da prihvate uslove koji su im nametnuti. Nisu imali drugog izbora.
Kakva će biti dalja sudbina tamošnjeg hrišćanskog stanovništva ostaje nam da vidimo, ali vjerujemo da će imati snage i vjere da opstanu i prežive u ovim teškim vremenima dok neka bolja ne dođu.
Hrišćani predstavljaju oko 10 odsto stanovništva Sirije ili blizu 2 miliona stanovnika. Od hrišćanskih zajednica tu su najveće sljedeće crkve: Antiohijska grčka pravoslavna patrijaršija (autokefalna crkva-pravoslavci), Maronitska crkva (istočna katolička crkva, priznaju papu), Sveta apostolska katolička Asirska crkva Istoka (hrišćani istoka), Sirijska pravoslavna crkva (orijentalna pravoslavna crkva), Sirijska katolička crkva (istočna katolička crkva, imaju patrijarha, ali priznaju i papu), Jermenska apostolska crkva (monofiziti), Jermenska katolička crkva (izašli iz Jermenske apostolske crkve, priznaju papu) i brojne protestantske zajednice.
Najveći broj hrišćana živi u Hami, Damasku, Alepu i Latakiji.
Podsjetimo, predsjednik Sirije, Bašar al Asad svrgnut je sa vlasti 8. decembra. U posljednji čas je uspio da se evakuiše avionom, navodno u pratnji ruskih obavještajaca i da bezbjedno napusti Siriju u strogoj tajnosti.
Ofanziva džihadista i pobunjenika HTS/FSA/SNA i drugih frakcija trajala je od 27. novembra do 9. decembra. Desetine hiljada ljudi je napustilo svoje domove pod naletom novih gospodara.
Pobunjenici su imenovali novog privremenog premijera Mohameda al Bašira, promijenjene su zastave na svim institucijama, uveden je policijski čas na ulicama gradova.
Porušene su biste, statue i spaljen grob Hafeza al Asada, spaljeni portreti Bašara al Asada, Kasema Sulejmanija, Sajeda Hasana Nasralaha, ajatolaha Alija Hamneija, itd.
Vođa džihadista Abu Mohamed al-Džolani pobjedonosno je ušao u Damask i pomolio se u Umajidskoj džamiji, dočekan kao oslobodilac.
Ipak, čini se da je Sirija daleko od mira. Izrael je iskoristio svojih pet minuta i uništio sve vojne baze i opremu iz Asadove ere, ušavši tenkovima dublje u teritoriju Sirije iz pravca Golanske visoravni.
Kurdi se na istoku spremaju za najgore, jer Turska ne želi Kurdistan na svojim granicama. Sada je sudbina Kurda isključivo u rukama Donalda Trampa i nove američke administracije, a moguće je i ponovno buđenje još radikalnije grupe - Islamske države.
Vjerske manjine, posebno hrišćani, biće naročito ugroženi i predmet revanšizma u mjesecima pred nama.
