Grenlanđani u utorak izlaze na parlamentarne izbore, a u fokusu predizborne kampanje bila je moguća nezavisnost najvećeg svjetskog ostrva.
Zakonski propisi kako se to može ostvariti već postoje. Sve grenlandske glavne političke stranke podržavaju nezavisnost pa se rasprava uglavnom vodi oko toga kada, a ne i treba li, presjeći veze s Danskom.
Članak 19 danskog Ustava omogućava vladi da se odrekne dijela svoje teritorije pod uslovom da za to dobije odobrenje parlamenta.
"Generalno se smatra da bi bilo moguće odreći se dijela zemlje ili toga da Grenland postane nezavisan bez ustavnog amandmana i mijenjanja danskog Ustava", rekao je Frederik Vage, profesor na Univerzitetu Južne Danske.
Grenlandski zakon o samoupravi iz 2009. "u osnovi definiše plan puta za nezavisnost", objasnio je on. U njegovom članku 21 navodi se da će "odluku o nezavisnosti Grenlanda donijeti narod Grenlanda".
Tada danska i grenlandska vlada moraju dogovoriti sporazum, navodi se.
Sporazum mora odobriti grenlandski parlament, mora dobiti potporu na referendumu i biti sklopljen uz pristanak danskog parlamenta.
Definicija Grenlanđana
"Nezavisnost Grenlanda podrazumijeva da će Grenland imati suverenitet nad grenlandskom teritorijom", navodi se u tekstu.
Danska premijerka Mete Frederiksen ponavlja da "zakon o samoupravi jasno navodi da će budućnost Grenlanda definisati Grenland i Grenlanđani".
Čak je i američki predsjednik Donald Tramp, obraćajući se Kongresu 4. marta, priznao da "nevjerovatni narod" Grenlanda ima pravo na samoopredjeljenje.
"I ako tako izaberete, dobrodošli ste u Sjedinjene Američke Države", rekao je, obećavajući im da će ih učiniti "bogatima" i "sigurnima".
Zakon o samoupravi ne definiše koji bi Grenlanđani imali pravo glasa na referendumu o nezavisnosti. To je podstaklo rasprave o grenlandskom državljanstvu i uspostavljanju "registra Inuita", koji ne bi uključivao Dance.
"Ljudi koji su kolonizovali zemlju ne bi smjeli odlučivati žele li nastaviti (kolonizovati) ili ne", rekao je Pele Broberg, lider grenlandske stranke Nalerak, koja najotvorenije zagovara nezavisnost.
Ali Jorgen Albaek Jensen, profesor emeritus prava na Univerzitetu u Arhusu, rekao je da bi bilo "jako, jako teško" sastaviti takav registar.
"Toliko je mješovitih brakova između Grenlanđana i Danaca. Biste li trebali biti napola Grenlanđanin? Ili četvrtina Grenlanđanin?", rekao je.
"Sjetim se zakona iz Nirmberga kada to čujem", rekao je, referišući se na antisemitske i rasističke zakone nacističke Njemačke.
Dugoročan projekat
Pravila za izbore za grenlandski parlament, Inatsisartut, su jasna. Pravo glasa imaju danski državljani koji žive na Grenlandu više od šest mjeseci. Sedamnaest hiljada Grenlanđana koji žive u Danskoj ne smiju glasati na grenlandskim izborima, osim onih koji su registrovani kao studenti.
Kako bi pojasnila situaciju, grenlandska vlada u odlasku u septembru je zadužila komisiju da pripremi kompletnu pravnu analizu svih aspekata procesa aktivacije članka 21.
"Komisija će proučiti i opisati potrebne korake u procesu donošenja odluke i pripremiće prijedloge za budući rad", objavila je vlada.
Komisija bi zaključke trebalo da iznese do kraja 2026.
Nijedna od glavnih grenlandskih stranaka ne planira pokrenuti proces za proglašenje nezavisnosti prije tog roka.
"Jednom kada proces počne, trajao bi najmanje nekoliko godina jer postoji toliko praktičnih pitanja koja će trebati riješiti prije nego što dobijemo nezavisnost", rekao je Albaek Jensen, navodeći, među ostalim, odnose s trećim zemljama, uključujući SAD.
"To je dugoročan projekat", dodao je Vage.
"U Danskoj sigurno shvataju da puna nezavisnost neće biti ostvarena dok je Tramp predsjednik", ističe Vage.
Ispitivanje javnog mnjenja koje je krajem januara proveo institut Verian pokazalo je da 56 odsto Grenlanđana podržava nezavisnost. Međutim, 45 odsto protivi se nezavisnosti ako bi ona dovela do pogoršanja njihovog životnog standarda, prenosi "Indeks".
.webp)
