U toku je izrada novog Zakona o bezbjednosti u saobraćaju koji bi trebalo da bude gotov do kraja 2025. godine, a građani Srbije imaju priliku da daju konkretne prijedloge za njegovo unaprjeđenje.
Do sada je na adresu Agencije za bezbjednost saobraćaja (ABS) stiglo više od 150 prijedloga, a svaki od njih razmatra radna grupa koju čine predstavnici MUP-a, ministarstva, akademskih i naučnih institucija, nevladinih organizacija, kao i pravosuđa.
Kako ističe Milan Ilić, savjetnik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja (ABS), novi Zakon o bezbjednosti u saobraćaju se izrađuje iz dva razloga.
Prvi razlog je usklađivanje sa propisima Еvropske unije, a drugi, otklanjanje nedostataka postojećeg zakona, sa jasnim ciljem - unaprjeđenja bezbjednosti i smanjenja broja saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama.
"Formirana je radna grupa u kojoj je MUP nosilac, a koju čine svi subjekti bezbjednosti saobraćaja, od ministarstava, preko fakulteta, NVO, udruženja, čak su i sudstvo i tužilaštvo uključeni u ovaj proces", otkrio je Ilić.
Ističe da je do sada na mejl adresu ABS-a, zobs.predlozi@abs.gov.rs, stiglo više od 150 prijedloga i svaki od tih prijedloga je došao u radnu grupu na kojoj se raspravlja o toj temi. Postoji čak 18 izmjena o kojima se govori i koje bi trebalo da budu deo novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja.
Ovo su neke od najstrožih izmjena koje bi trebalo da stupe na snagu:
Trajno oduzimanje vozila
Jedna od najozbiljnijih novina odnosi se na mogućnost trajnog oduzimanja vozila vozačima koji učestalo čine teške saobraćajne prekršaje.
"U praksi se dešavalo da isti vozači, nakon skraćenih postupaka, vrlo brzo ponovo dobiju vozilo koje im je prethodno oduzeto, i da nastave sa rizičnim ponašanjem. Novi zakon predviđa oštriju reakciju sistema", kaže Ilić.
Po novom ZOBS-u za ponovno činjenje tih prekršaja i poslije dvije pravosnažne osude, vozači bi, umjesto privremeno na dvije godine, sada trajno ostajali bez svojih automobila.
"Vozači koji su izvršili teške prekršaje u kratkom vremenskom roku veoma su rizični. Praksa ja pokazala sljedeće: Da je svako to vozilo bilo odmah vraćeno jer je postupak bio rađen po skraćenom postupku. Kako je postupak završen skraćeno, tako je za skraćeno vrijeme i vraćeno to vozilo. Imali smo slučaj da je nekoliko lica više puta bilo oduzeto vozilo i više puta vraćeno", objašnjava Milan Ilić.
Uvođenje alko-brava u vozila
Takođe, ono što je izazvalo veliku pažnju u javnosti jesu alko-brave. Podaci Agencije pokazuju da je alkohol prisutan kod vozača u oko 11% saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima.
Prijedlog je da se uvedu takozvane alko-brave koje onemogućavaju pokretanje vozila dok vozač ne dokaže da nema alkohola u organizmu. Posebno se razmatra obavezna ugradnja ovih uređaja za višestruke prekršioce!
Promjena forme probne vozačke dozvole
Mladi vozači više neće imati probnu vozačku u dosadašnjem obliku. Umjesto toga, dobijali bi standardnu vozačku dozvolu sa posebnim kodom koji označava ograničenja koja važe na teritoriji Srbije.
"Na taj način, mladi vozači će moći da voze i u inostranstvu, što do sada nije bilo moguće. Ova izmjena je rezultat brojnih zahtjeva mladih i njihovih roditelja", navodi Ilić.
Strože kazne za nevezivanje pojasa
Prema istraživanju ABS-a, postoji značajan potencijal za povećanje upotrebe sigurnosnog pojasa uvođenjem strožih kazni – ne samo za putnike, već i za vozače ako putnici nisu vezani. Planira se da i vozači u putničkim vozilima snose odgovornost ukoliko lica u njihovom vozilu nisu vezana, otkriva Ilić.
"Moramo biti hrabri i pragmatični sa novim rješenjima, ako to može spasiti i jedan jedini život u saobraćaju", naglašava Ilić.
Tako da, prema riječima, Milana Ilića, postoji mogućnost uvođenja ove izmjene u novi Zakon o bezbjednosti saobraćaja.
Šta su sve građani predlagali
Kada je riječ o prijedlozima građana koji su stigli na mejl adresu ABS-a, bilo ih je više od 150, a grupisani su u nekoliko grupa.
"Neki su već našli mjesto u nacrtu zakona, a svi se razmatraju u radnoj grupi", ističe Ilić.
"Građani sami sugerišu da se poveća bezbjednost kroz obuku i edukaciju učesnika u saobraćaju. To je za nas signal da se pooštre procesi edukacije, odnosno pripremne nastave za vozače", dodao je.
Takođe, građani su predložili digitalizaciju prijave prekršaje i efikasnije kontrole saobraćaja od strane Saobraćajne policije.
"Građani sagledavaju savremene napretke tehnologije, vještačku inteligenciju i kamere, i smatraju da uvođenje digitalizacije može da se ubrza proces i na taj način se kazne oni koji ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju", naveo je Ilić.
90% građana poštuje propise, 10% ne
"Naši podaci pokazuju da 90% građana poštuje saobraćajne propise, dok oko 10% predstavlja visokorizične vozače. Novi zakon treba da štiti savjesne učesnike i djeluje preventivno i represivno prema onima koji ugrožavaju druge", zaključuje Ilić.
Prilagođavanje kazne primanjima
Građani su takođe ukazali, kako je otkrio Milan Ilić, da žele prilagođavanje kazni visini primanja prekršioca Zakona u saobraćaju. Šta to znači?
"To znači da ako neko ima platu milion dinara i napravi saobraćajni prekršaj, da njegova kazna bude značajno veća u odnosu na nekog ko ima platu 50.000 dinara", objasnio je Ilić.
Kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi, tačnije signalizacije u saobraćaju, građani su dostavili zanimljiv prijedlog, a to je LЕD saobraćajna signalizacija - označavanje LЕD sijalicama pješačkih prelaza kako vertikalno tako i horizontalno.
Najčešći prijedlozi građana uključuju:
- Unaprjeđenje obuke vozača i uvođenje saobraćajne kulture u obrazovni sistem.
- Digitalizaciju sistema kontrole i efikasnije procesuiranje prekršaja uz pomoć kamera i vještačke inteligencije.
- Uvođenje LЕD saobraćajne signalizacije na pješačkim prelazima.
- Obavezno polaganje za vožnju bicikla i električnih trotineta.
- Prilagođavanje kazni visini primanja - da se kazne razlikuju u zavisnosti od ekonomske snage počinioca.
- Strože kazne za bahate vozače koji svojim ponašanjem direktno ugrožavaju bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju.
- Kako otkriva savjetnik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja, plan je da izrada novog Zakona bude završena do kraja 2025. godine, nakon čega slijedi usvajanje u proceduri.
Građani i dalje mogu slati svoje prijedloge na adresu: zobs.predlozi@abs.gov.rs.
