Najduži ostavinski postupak u Srbiji, koji traje punu 41 godinu, ušao je u završnu fazu i mogao bi u dogledno vrijeme da bude okončan. Riječ je o postupku o ostavštini nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, koji se trenutno nalazi po zahtjevu za reviziju pred Vrhovnim sudom.
Od konačne odluke ovog suda zavisiće i sudbina "sefa 555", takozvanog Titovog sefa, u Narodnoj banci Srbije, koji je pompezno otvoren 2013. godine, popisan, a onda zatvoren i svi su na njega zaboravili.
- Predmet nije riješen, primljen je u Vrhovni sud 5. novembra 2024. godine (Rev 22197/24 ) i u radu je. Sudija izvijestilac je Zoran Hadžić - dopisom su potvrdili iz Vrhovnog suda.
Da se ostavinski predmet nalazi na "toj adresi" i da se o njemu odlučuje po vanrednom pravnom lijeku, potvrdila je i advokat Zlatice Broz, Violeta Kočić Mitaček:
- Nadam se da ćemo uskoro dobiti odluku suda, jer je predmet većan prije mjesec dana. Sudbina kompletne imovine, kao i "sefa 555", nasljednicima nije poznata.
U sefu 11 džakova sa dragocjenostima
U famoznom sefu i dalje se čuva 11 džakova sa dragocjenostima od kojih je većina, kako se ispostavilo kada ga je otvorila specijalna komisija tadašnjeg predsjednika Srbije, na čelu sa sada pokojnim prof. Oliverom Antićem, nekada pripadala dinastiji Karađorđević. U pitanju su predmeti primljeni u Narodnu banku 14. maja 1982. godine, koje je poslije Titove smrti Predsjedništvo SFRJ popisalo i prikupilo u Bijelom dvoru. Među njima je 2.633 zlatnika, zlato u polugama i prahu ukupne težine 29,366 kilograma,149 predmeta od zlata, brilijanata i dijamanata, odlikovanja, srebrno posuđe sa i bez pozlate - 18 kompleta, značke, numizmatička kolekcija... Popisano je i 26.219 američkih dolara, 36.000 njemačkih maraka i 2.200 danskih kruna.
Da li će ovo blago ostati vlasništvo države ili će dobiti drugog titulara zavisi ne samo od odluke Vrhovnog suda, već i od odluke Agencije za restituciju, pošto su nasljednici Karađorđevića tražili u postupku restitucije i pokretnosti iz "sefa 555", koje su pripadale njihovim precima. Kako nam je potvrđeno u Agenciji, o tom zahtjevu se još nije odlučivalo.
Inače, ostavinsku raspravu o Titovoj zaostavštini pokrenuo je još 1983. Titov sin Žarko. Kao nasljednici danas se vode sin Miša, kao i unuci (djeca pokojnog Žarka) Joška, Zlatica, Svetlana i Еdvard Broz, ali i nasljednici Titove udovice Jovanke.
(Kurir)
