Ova njegova tajna još nije razjašnjena

Na današnji dan prije 45 godina umro je Tito

  • Izvor: Telegraf
  • 04.05.2025. 09:34

Na današnji dan prije 45 godina umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, maršal i vrhovni komandant oružanih snaga, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina.

Od Titove smrti prošlo je 45 godina, ali mnogi građani bivše SFRJ i dalje obilaze njegov grob u Kući cvijeća na Dedinju, u Beogradu, gdje je prije deset godina sahranjena i njegova supruga Jovanka.

Datum Titove smrti poklapa se sa početkom ekonomske krize u SFRJ. Tito se razbolio u 88. godini, ali ga to nije spriječilo da učestvuje na Samitu nesvrstanih u Havani 1979. godine. Novu 1980. godinu dočekao je u Karađorđevu, ali nije mogao da stoji, pa je čestitku narodima Jugoslavije izgovorio sjedeći. Tri dana kasnije smješten je u Klinički centar u Ljubljani zbog začepljenja butne i potkoljenične arterije, a 20. januara amputirana mu je lijeva noga, dok su mu tokom februara otkazali bubrezi, a zatim su se javili problemi sa srcem i plućima.

Umro je 4. maja 1980. u 15.05 sati. U 18.50 svi TV ekrani zacrnjeni su na 30 sekundi, a onda je spiker Miodrag Zdravković suznih očiju izgovorio: “Umro je drug Tito”.

Sahrani Josipa Broza Tita u Beogradu prisustvovalo je više od 200 istaknutih ličnosti iz cijelog svijeta, uključujući i predsjednika SSSR-a Leonida Brežnjeva, kancelara tadašnje zapadne Njemačke Helmuta Šmita, čelnika DDR-a Еriha Honekera i britansku premijerku Margaret Tačer.


Tito je sahranjen uz taktove Internacionale i jugoslovenske himne, a u gradovima i lukama širom države od‌jekivale su sirene.

Deset godina kasnije bivša Jugoslavija bila je poprište građanskih ratova, nakon secesija bivših jugoslovenskih republika, prvo Slovenije, a zatim Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu, u Zagorju, u mješovitoj hrvatsko-slovenačkoj porodici maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obilježavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.

Kao austrougarski vojnik učestvovao je u Prvom svjetskom ratu, s činom kaplara, između ostalog i na srpskom frontu. Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu, 1915. godine, pa je izvjesno vrijeme proveo kao zarobljenik u Rusiji. U njegovim zvaničnim biografijama, u poslijeratnom periodu, navođeno je da je potom učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem oktobra 1920. godine, kada postaje član Komunističke partije. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića, prethodnog lidera te partije. Radio je i školovao se 1936. i 1937. godine u Kominterni u Moskvi.

Bilo je to vrijeme najoštrijih čistki unutar sovjetske nomenklature i komunističke internacionale, kada je likvidiran znatan broj i jugoslovenskih komunističkih prvaka.

Kao lider KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski pokret, a iz rata je izašao kao legendarni vođa.

Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju, tokom i nakon rata, u kojoj su, između ostalog, u sprovođenju revolucionarne “pravde” nestale i desetine hiljada nekomunista pod obrazloženjem "borbe protiv saradnika okupatora".

Godine 1948. odbacio je Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija i odolijevao snažnom Staljinovom pritisku, nakon čega je godinama vješto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, izborivši sasvim osobenu poziciju Jugoslavije kao čelnice Pokreta nesvrstanih.

Ni danas nije jasno kako je uspio da od jedne male i ratom uništene države na Balkanu napravi lidera velikog svjetskog pokreta; ova slava i danas traje, pa je dovoljno reći "Beograd" u bilo kojoj od zemalja iz bloka nesvrstanih, od kojih su mnoge dobijale veliku pomoć iz Jugoslavije, i da su sva vrata otvorena.

Njegova uloga u Pokretu nesvrstanih, u poznijoj fazi, posebno je upamćena po dosljednom nastojanju da se nesvrstani zadrže po strani od uticaja pojedinih problokovski opredeljenih članica.

U unutrašnjoj politici ostavio je uređenje koje se na kraju pokazalo kao neodrživo za funkcionisanje SFRJ, poput Ustava iz 1974. godine, koji je praktično razvlastio državu na račun republika.

(Telegraf)

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi:
  • 14:00 Film (R)

    '' Film (R)

  • 15:30 ParlaTVment (R)

    ‘ ParlaTVment (R)

  • 16:30 Vijesti u 16:30

    Prvi pregled najvažnijih vijesti iz zemlje, regiona i svijeta svaki radni dan.

  • 16:40 Keto kuhinjica

    Zdravi, brzi i zanimljivi recepti čekaju na vas.

  • 17:00 Odmetnica (R) (12+)

    Serija 'Odmetnica' je kolumbijska akciona drama iz 2016. godine, čiji scenario i režiju potpisuje grupa autora. Zasnovana je na istinitoj priči, o mladima koji silom prilika, a prije svega egzistencijalnih, postaju dio opasnih gerilskih skupina u Južnoj Americi.

  • 17:50 Tajne Muzeja

    ' ‘Autroska emisija kulturnog radnika i pisca Еne Mitrovske koja otkriva kulturnu, umjetničku i istorijsku baštinu, upoznaće vas sa zanimljivim artefaktima, zbirkama, legatima i ostalim istorijskim predmetima u muzejima širom Srpske.