Nakon toga će na stručnu raspravu da bi se došlo do kvalitetnog prijedloga. 

"Ono što bi bio glavni kvalitet da sudovi zaista postupaju u rokovima, da izbjegnemo kazne koje postoje u međunarodnim okvirima zbog probijanja roka za suđenje u razumnom roku, i svakako je to doprinos pravnoj sigurnosti građana", kaže Anton Kasipović, ministar pravde u Vladi Republike Srpske.

Zakon o suđenju u razumnom roku je neophodan, saglasni su i pravnici, posebno jer je sve veći broj apelacija Ustavnom sudu BiH koje su podnijeli građani kojima je nanesena šteta zbog suđenja koja su neopravdano dugo trajala. Te apelacije Ustavni sud i usvaja pa će Republike Srpska morati da plati štetu, tvrde pravnici. Objašnjavaju da se zakonom mora jasno precizirati koji je to razuman rok za određen predmet. 

"Ne možemo imati iste rokove u krivičnom, parničnom ili izvršnim predmetima i nadamo se da će napokon ovim zakonom biti tačno definisano koji je to vremenski period u kome se treba okončati neki sudski postupak i ko će biti taj ko će platiti štetu i u kom iznosu ukoliko to bude prekršeno", kaže Milan Petković, advokat.

I Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava predviđa da svaki građanin ima pravo na suđenje u razumnom roku što bi optimalno moglo da bude do dvije godine. Međutim, primjeri iz razvijenijih zemalja pokazuju da to ni tamo nije praksa. 

"Ako danas imate u vidu činjenicu da se ni pred sudom za ljudska prava iz Strazbura vi ne možete prije osam godina doći na red za rješavanje onda se opravdano postavlja pitanje kako da se očekuje od manje razvijenih zemalja da mogu da sude u razmnom roku", kaže Vitomir Popović, bivši sudija Ustavnog suda BiH.

Republika Srpska ovakav zakon dobija prvi put. Trebalo bi da, koliko toliko, unaprijedi pravosuđe, posebno kada se uzme u obzir da je bilo procesa koji su trajali i po dvije decenije.