"Formalni zahtjev te vrste ne postoji. Jedan broj država centralne i istočne Evrope, kao i Baltika postale su članice NATO-a prije ulaska u EU, ali ne zato što je to bio uslov, već zato što je to bilo opredjeljenje tih zemalja. Nije nužno da država mora biti član NATO-a da bi postala član EU", ocijenila je Cvijanovićeva. 

Ona je to ilustrovala primjerima vojno neutralnih zemalja - članica EU, poput Švedske i Austrije, koje sarađuju sa NATO-om kroz program "Partnerstvo za mir". 

Ona je sa žaljenjem ocijenila da je teško očekivati da bude ubrzan evropski put BiH, iako bi to, kako je istakla, donijelo mnoge prednosti. 

"To jeste naše strateško opredjeljenje. Želimo da idemo evropskim putem, ali nažalost nećemo tamo stići zbog raznih stvari i okolnosti. Među njima je i činjenica da u EU nemate konsenzus u pogledu da ona treba da se širi prije nego što sama sebe konsoliduje", navela je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske. 

Navodeći da je jedan od opterećujućih elemenata vezan za izlazak Velike Britanije iz EU, Cvijanovićeva je rekla da osim toga postoje i neke države članice EU koje su skeptične prema zemljama Balkana zbog skepse vezane za taj prostor. 

"To je jedna dimenzija, a druga je u kakvom se stanju nalaze države koje su pretendenti za članstvo koje jesu na putu prema Briselu, ali su nejednako udaljene od Brisela", navela je Cvijanovićeva. 

Prema njenim riječima, u ovoj regiji postoji mnogo otvorenih pitanja među kojima su neka jednako otvorena kao što su bila i prije 20 godina i neki od procesa nisu zaokruženi. 

"To utiče i na stabilnost, ekonomski potencijal i bezbjednosnu sliku države koja želi da ispunjava uslove da bi postala članica EU. To su stvari koje nas opterećuju, mnogo neusaglašenih pitanja, a malo je primjera gdje se vidi da se nešto popravilo. Uglavnom su to jednako loši odnosi ili su čak i pogoršani u nekim aspektima", dodala je Cvijanovićeva. 

Kao primjer, predsjednik Srpske navela je takse koje je samoproglašeno Kosovo nametnulo Srbiji i BiH, odnose između Hrvatske i Srbije koje nikako ne uspijevaju da postignu komunikaciju sa više razumijevanja, kao i činjenicu da se neki u BiH ne mogu pomiriti sa tim da ne mogu imati BiH kakva je bila prije rata, a neki drugi misle da će nestati Republika Srpska. 

"Ali, ne treba gubiti nadu, niti stajati na putu u pokušajima da se sva ta pitanja rješe za budućnost cijele regije", rekla je Cvijanovićeva i dodala da unutar BiH nikako ne može da se stvori kohezioni element i međusobno povjerenje. 

Govoreći o međunarodnom položaju Srpske, Cvijanovićeva je istakla da sve njene institucije imaju jedan cilj - da se promoviše ono što jeste Republika i da se nađu ljudi koji racionalno mogu da posmatraju ovaj prostor i mogu razumjeti probleme u BiH i u regiji. 

"U okviru takvih odnosa Srpska traži sebi mjesto i mogućnost da iskomunicira poruku o sebi i o tome kakvi su ovdje realni odnosi, kao i na koji način mi smatramo da se određeni problemi mogu prevazići", pojasnila je Cvijanovićeva, naglasivši da u tome nema ničega što bi bilo protiv nekoga. 

Osvrćući se na predstojeće izbore u EU, Cvijanovićeva je iznijela očekivanja bazirana na osnovu anketa koje je imala priliku da vidi da će vjerovatno desnica biti dominanta politička snaga u institucijama Unije. 

"Da li će nakon izbora postojati drugačiji odnos prema Balkanu, vidjećemo. Mislim da će se on manje-više zadržati na istom nivou kakav je sada", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je istakla da ne treba propuštati prilike bez obzira na to ko je na vlasti ili ko je dominantan u institucijama EU, navodeći da će uvijek biti onih koji će dati snažnu podršku kretanju ka Evropi, ali i onih koji će biti skeptični.