U Višegradu će danas početi obilježavanje 77 godina od stradanja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije, koje su 1942. pobile ustaše Jure Francetića u Starom Brodu na Drini, jednom od velikih stratišta u istoriji srpskog naroda.
Prema programu obilježavanja velikog srpskog stradanja, u Andrićevom institutu u Andrićgradu u 11.00 časova biće održan okrugli sto na kojem će učestvovati istoričari i akademici iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske.
U radu okruglog stola trebalo bi da učestvuju ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, Predrag Ostojić, Dragan Davidović i Aleksandar Raković, kao i preživjeli svjedoci ustaškog zločina.
Sutra u 12.20 časova u Starom Brodu biće služen pomen ubijenim Srbima, a u 12.30 predviđeno je osveštanje Spomen-muzeja starobrodskim žrtvama za koji je projekat uradio arhitekta Novica Motika iz Zvornika.
Ustaške jedinice, predvođene Jurom Francetićem, pokrenule su u proljeće 1942. godine ofanzivu sa namjerom da protjeraju i pobiju srpsko stanovništvo iz istočnog dijela BiH kako bi ostvarili svoj cilj - granicu Nezavisne Države Hrvatske na Drini.
Tokom ove ofanzive, mučki je ubijeno više od 6.000 Srba sa područja Sarajeva, Sokoca, Olova, Kladnja, Rogatice, Han Pijeska i Višegrada, koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji.
Postoje podaci da su Nijemci, zgroženi ovim stradanjem srpskog civilnog stanovništva, prekinuli taj pokolj i dozvolili ljudima da pređu u Srbiju ili da se vrate svojim domovima. Nažalost, polovina onih koji su se vratili, stradala je u narednom periodu.
NJegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom, uz sasluženje sveštenika Srpske pravoslavne crkve, na Vidovdan, 28. juna ove godine služio je pomen nevino stradalim Srbima koje se u proljeće 1942. pobili pripadnici zloglasne ustaške "Crne legije", uz pomoć muslimanske "Handžar divizije".
Tom prilikom vijence na spomen-obilježje položili su srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Vlade Repubike Srpske Radovan Višković, reditelj Emir Kusturica, te predstavnici opštine Višegrad.
Mitropolit Hrizostom najavio je tada da će na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora, koje će biti održano na proljeće naredne godine, biti predloženo da svi stradali Srbi na Starom Brodu budu kanonizovani kao mučenici.
"Čitajući istroriju svih njihovih stradanja oni zaslužuju da budu kanonizovani kao sveti mučenici starobrodski na Drini", poručio je mitropolit Hrizostom.
Mitropolit je podsjetio da je dio stradalih Srba sam skočio u Drinu i da je to ravno ranohrišćanskim mučenicima koji su isto tako sami sebe spašavali i štitili od skrnavljenja njihovih gonitelja.
Podsjećajući na ovaj stravični i masovni zločin, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je tada da je komunistički režim od sramote što nisu zaštitili Srbe u proljeće 1942. godine učinio sve da se ovo mjesto zaboravi i da o njemu nema nikakvih spoznaja.
Dodik je napomenuo da je to stradanje dugo bilo skrivano, ali da se na ovom mjestu stravičnog stradanja Srba okupljamo zahvaljujući Emiru Kusturici, vladiki i dobročiniteljima koji su svojim sredstvima htjeli da se ovo mjesto na trajan način obilježi.
Pokolj u Starom Brodu i Miloševićima desio se proljeća 1942. godine, uglavnom na obalama rijeke Drine, u mjestima Stari Brod i Miloševići, opština Višegrad.
Ustaše su u ovom pokolju ubile više od 6.000 nenaoružanih Srba, isključivo civila. Dio ljudi se namjerno ili nenamjerno utopio u rijeci Drini bježeći od ustaša. Najmasovnije ubijanje ljudi je izvršeno 22. marta 1942. godine, ali su ubijanja trajala i do početka maja 1942.
U mjestu Stari Brod je tokom 2008. godine podignuto obilježje u znak sjećanja na ovaj zločin. U pločama od kamena su uklesana imena ubijenih. Nešto kasnije, u maju 2010. godine započeta je gradnja spomen kapele i zvonare.
Srpski civili su bili uglavnom pripadnici zbjegova sa područja mjesta Rogatica, Višegrad, Han Pijesak, Kladanj, Sokolac, Olovo, Pale i Sarajevo.
Tokom proljeća 1942. ustaše su preduzele ofanzivu u istočnoj Bosni, kojom je trebalo učvrstiti vlast NDH na istočnoj granici. Ofanziva je počela u martu i kretala se prema Drini, potiskujući ispred sebe desetine hiljada izbjeglica. U Višegradu su prelaz u Srbiju blokirali Italijani, pa je dio naroda krenuo prema Starom Brodu i Miloševićima, po teškom terenu i izložen napadima ustaša i muslimanske Handžar divizije.
U takvim okolnostima su ljude nagomilane na obali napadali ustaše, ubijali ih, mučili, silovali žene i bacali u vodu. Prema izjavama svjedoka, dio naroda su od ubijanja spasili Nijemci i nedićevci.
