Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da današnja posebna sjednica predstavlja afirmaciju interesa i prava Srpske, pogotovo kada dođe do preglasavanja, te istakao da će uvijek koristiti pravo zaštite vitalnog entitetskog interesa ako bude ugrožen.

"Narodna skupština je mjesto naše zaštite, a ne institucije BiH. Prvi put koristim pravo zaštite vitalnog entitetskog interesa i uvijek ću ga koristiti ako bude ugrožen", poručio je Dodik u uvodnom obraćanju sjednice na kojoj će biti razmatran Prijedlog odluke o potvrđivanju njegove izjave po kojoj je zaključak o prihvatanju zvaničnog stava BiH o nastavku izgradnje mosta Komarna-Pelješac, donesen bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva, veoma štetan po vitalne interese Srpske. 

On je svoje današnje obraćanje počeo citiranjem člana Ustava BiH prema kojem član Predsjedništva koji nije saglasan sa nekom odlukom Predsjedništva može da izjavi da je ona štetna po vitalne interese entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana od njenog usvajanja. 

"Takva odluka se odmah upućuje Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je takvu izjavu dao član sa te teritorije. Ako je ta izjava potvrđena dvotrećinskom većinom u roku od deset dana po upućivanju, osporena odluka Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu", naveo je Dodik. 

On je podsjetio da je ovu ustavnu odredbu već koristio srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kada je ranije preglasavan. 

Dodik je poručio da se, primjenjujući ovu ustavnu odredbu, iskazuje i potvrđuje volja za poštovanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i zalaganje za BiH kao zajednicu dva entiteta i tri konstitutivna naroda, onako kako i piše u Ustavu BiH, a ne u odlukama OHR-a i Ustavnog suda BiH kao instrumenata kršenja i prekrajanja Dejtonskog sporazuma. 

"BiH je nastala na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz nekoliko ključnih odredaba Ustava BiH koje podrazumijevaju dogovor entiteta i predstavnika konstitutivnih naroda", rekao je Dodik. 

On je pojasnio da su u Ustav BiH ugrađeni mehanizmi zaštite prava entiteta i naroda, poput entitetskog glasanja u Predstavničkom domu, sastava Vijeća naroda po pet predstavnika konstitutivnih naroda i glasanja po nacionalnim klubovima, srazmjerne zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda i sa teritorije entiteta u Savjetu ministara na nivou BiH. 

"Jedan od tih mehanizama je i suprotstavljanje članova Predsjedništva BiH odlukama donesenim preglasavanjem od druga dva člana, kao štetnim po vitalni interes entiteta. To se razlikuje u odnosu na mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa Srba, Bošnjaka i Hrvata u Parlamentanoj skupštini. Ovi pojmovi se često brkaju, pa se sve podvodi pod zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, što nije tačno", naveo je Dodik. 

On je rekao da je predmet današnje rasprave zaštita vitalnog interesa entiteta - Republike Srpske, a ne zaštita vitalnog nacionalnog interesa. 

"BiH je uspostavljena mirovnim sporazumom i njegovim aneksima, a može postojati i opstati na osnovu dogovora. Sve što je nametnuto, doneseno preglasavanjem, uz podvale i prevare visokih predstvanika, nije trajno. Trebalo bi da svi to imaju u vidu - i predstavnici naroda i predstavnici međunarodne zajednice", napomenuo je Dodik. 

On je podsjetio da prema Ustavu BiH Predsjedništvo BiH ima nadležnost za vođenje spoljne politike, ali u slučaju kada jednog člana Predsjedništva preglasaju druga dva, posljednju riječ imaju entiteti i njihove skupštine. 

"Zato je BiH zajednica entiteta, a ne unitarna država", naglasio je Dodik. 

On je konstatovao da Narodna skupština Republike Srpske nesporno ima propisanu i definisanu ustavnu nadležnost i specifičnu ulogu u donošenju odluka, odnosno utvrđivanju zvaničnih stavova BiH. 

"To znači da se niti jedna odluka koja je donesena preglasavanjem i o kojoj je pokrenut postupak zaštite vitalnog interesa entiteta ne može smatrati usvojenom i konačnom sve dok se ne završi procedura propisana Ustavom BiH, a koja podrazumijeva izjašnjenje Narodne skupštine Republike Srpske o izjavi člana Predsjedništva iz Republike Srpske", dodao je Dodik. 

On je pojasnio da budući da se kao srpski član Predsjedništva nije mogao složiti sa zaključkom koji su preglasavanjem usvojila druga dva člana, odlučio da Narodnoj skupštini Srpske uputi izjavu da donošenje zaključka Predsjedništva BiH kojim je osporena izgradnja mosta Komarna-Pelješac u Hrvatskoj glasovima Šefika DŽaferovića i Željka Komšića, na dan kada je potpisan sporazum o gradnji mosta na Savi kod Gradiške, ukazuje da šteta koja se želi proizvesti nije samo usmjerena na Hrvatsku, već se indirektno želi ugroziti pomenuti projekat koji je od vitalnog interesa za Srpsku.

ZAKLJUČAK DVA ČLANA PREDSJEDNIŠTVA BiH UGROŽAVA VITALNI INTERES SRPSKE

Dodik rekao je da zaključak dva člana Predsjedništva BiH ugrožava vitalni interes Republike Srpske kao entiteta u BiH.

"Sagledavši sve potencijalne posljedice ovakve odluke i uzevši u obzir moju ustavnu i moralnu obavezu da, obavljajući dužnost srpskog člana Predsjedništva, uradim sve što je u mojoj moći i nadležnosti da zaštitim vitalne interese naše Republike, dužan sam ovo pitanje predočiti Narodnoj skupštini Republike Srpske", pojasnio je Dodik, obraćajući se danas na posebnoj sjednici Narodne skupštine. 

On je istakao da bi stupanje na snagu ovog zaključka i usvajanje takvog zvaničnog stava BiH bilo izrazito destruktivno i veoma štetno po vitalne interese Republike Srpske, dodajući da konačnu odluku o ovom pitanju, u skladu sa nadležnostima propisanim Ustavom BiH, prepušta Narodnoj skupštini - najvišem zakonodavnom tijelu Republike Srpske. 

"Oni koji govore da će Republika Srpska i njena Narodna skupština osporavanjem ovog zaključka nanijeti štetu BiH i umanjiti ili osporiti prava koja joj u skladu sa međunarodnim konvencijama pripadaju, nisu pritom uzeli u obzir neozbiljnost i neodgovoran pristup dva člana Predsjedništva BiH koji donose ovakve odluke ne vodeći računa o stvarnim interesima zemlje koju predstavljaju", rekao je Dodik. 

On je naveo da postoje zlonamjerne tvrdnje da Republika Srpska, proglašavajući vitalnim interesom pitanje nastavka gradnje Pelješkog mosta želi da nanese štetu BiH, a zapravo je riječ o potrebi da se spriječi politička zloupotreba činjenice da je BiH pomorska zemlja koja ima pristup moru. 

"Prema stavovima međunarodne zajednice i EU, kao i svoj do sada podnesenoj dokumentaciji - izlaz na otvoreno more, odnosno pravo na pristup moru u skladu sa međunarodnim konvencijama neće biti uskraćeno izgradnjom ovog mosta jer se on gradi 500 metara od privremene linije razgraničenja, a i njegovi su gabariti takvi da tu smetnju neće predstavljati", naveo je Dodik. 

On je pojasnio da je već ranije utvrđeno da će i kada most bude izgrađen, plovila iz BiH moći pristupiti moru jer je obezbijeđen nesmetan pristup unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru. 

"Prava BiH nesporno treba poštovati i omogućiti njihovo korišćenje, ali pritom treba voditi računa o ostalim interesima zemlje i ne praviti tenzije tamo gdje su one suvišne. Jedan od strateških ciljeva BiH je i članstvo u EU. Da li usvajanje ovakvog zaključka znači da dva člana Predsjedništva BiH smatraju da i EU svjesno krši odredbe međunarodnog prava, odnosno međunarodnih konvencija?", upitao je Dodik. 

On je dodao da obrazloženje zaključka jeste da je neophodno da se utvrdi da je BiH pomorska zemlja, da joj pripadaju sva prava iz Konvencije o pravu na zaštitu mora i da je to suština. 

"To ne bi bilo sporno da se ovim zaključkom ne pokušavaju proizvesti ometanja drugih ključnih projekata, a posebno se to veže za konačno potpisani sporazum o izgradnji mosta na rijeci Savi kod Gradiške koji je potpisan u Zagrebu istog dana kada su dva člana Predsjedništva preglasavanjem donijeli osporeni zaključak", smatra Dodik. 

On je ocijenio da je izgradnja mosta kod Gradiške u Republici Srpskoj od posebnog vitalnog interesa za Republiku Srpsku, ali i za BiH, imajući u vidu da je riječ o jednom od najznačajnijih graničnih prelaza prema Hrvatskoj i EU preko koga se odvija skoro polovina prekogranične razmjene i vrlo važnoj putničkoj komunikaciji. 

"Političke igre i podmetanje koja su usmjerena na pokušaje da se predstavi da srpski član Predsjedništva podriva interese BiH i šteti njenim pravima deplasirani su, dok suštinski problem podrivanja suvereniteta BiH leži prevashodno u donošenju odluka preglasavanjem, zanemarivanju interesa jednog, pa čak i dva od tri konstitutivna naroda u BiH", rekao je Dodik. 

On je naglasio da suverenitet i integritet BiH treba čuvati dosljednom primjenom Ustava, formiranjem institucija u skladu sa zakonom, donošenjem zajedničkih odluka koji su u interesu svih građana ove zemlje, a ne samo jednog od naroda čime se zanemaruju ostala dva naroda. 

"U ovom slučaju, miješanje pitanja razgraničenja sa pitanjem izgradnje mosta, a u kontekstu navodnog kršenja prava BiH na slobodan pristup otvorenom moru, preraslo je u jedno od političkih pitanja kojim se cijela BiH drži u svojevrsnom političkom zarobljeništvu i sprečava ekonomski i društvenog razvoja. Nije to samo pitanje odnosa sa Hrvatskom, već ima mnogo šire regionalne i evropske implikacije", ocijenio je Dodik. 

On je pojasnio da bi stupanjem na snagu preglasavanjem usvojenog zaključka bio stopiran projekat koji finansira EU, a gradi kineska kompanija "Čajna roud end bridž korporejšn", izabrana na tenderu u Hrvatskoj.