Ženu u Hrvatskoj uplašila je najveća zmija u Еvropi, na koju je naišla u prirodi.
Proljeće je na svom vrhuncu, a s njim se u prirodi pojavljuje sve veći broj gmizavaca. Na jednog ogromnog naišla je juče žena u mjestu Runovići, u blizini Imotskog u Hrvatskoj.
Neobična i zastrašujuća scena zabilježena je na fotografiji koja se ubrzo našla na društvenim mrežama, a rasprava ispod nje brzo se rasplamsala – da li je u pitanju dalmatinski udav, blavor ili nešto treće?
– Dalmatinski udav ili blavor? Šta mislite? Slika snimljena u Runovićkom polju nije baš kvalitetna, ali zmija je ogromna – stoji u objavi na stranici Radio Imotski.
“Taj pojede pet miševa za jedno popodne”
U komentarima ispod objave odmah se javila publika s objašnjenjem da se ne radi ni o blavoru ni o udavu, već o zmiji poznatoj kao kravosas ili četvoroprugi smuk.
– Pravi, originalni kravosas. Baš ga je lepo videti. Kod mene jedan takav dugačak 2,75 metara. Uvijek je na istom mjestu i ne boji se. Taj pojede pet miševa za jedno popodne – glasi jedan od zanimljivijih komentara.
Četvoroprugi kravosas (Еlaphe quatuorlineata) – u narodu poznat jednostavno kao kravosas – važi za najdužu zmiju u Еvropi. Riječ je o potpuno neotrovnoj, mirnoj vrsti iz porodice zmija smukova (Colubridae). Odrasle jedinke dostižu prosječnu dužinu od oko 1,5 metar, ali mogu narasti i do 2,4 do 2,6 metara, zbog čega drže rekord po dužini među evropskim vrstama.
Boja odraslih primjeraka varira od žućkastosmeđe do sivkaste, s jasno uočljive četiri uzdužne tamne pruge (dvije sa svake strane tijela). Mlade zmije imaju potpuno drugačiji, šareni uzorak koji s godinama prelazi u pruge. Glava im je izdužena i blago šiljasta, oči tamne s okruglom zenicom.
Kravosas naseljava mediteranski pojas jugoistočne Еvrope – obalni dio Hrvatske i ostrva, jadranski dio Slovenije, gotovo cijeli Balkan, mnoga grčka ostrva, kao i centralnu i južnu Italiju. Najčešće ga možemo naći u mozaiku suvih zidova, makije, na ivicama šuma i u napuštenim kamenim kućama. Odličan je penjač, pa rado zalazi i na niže grane stabala ili u krošnje maslina.
Aktivan je uglavnom ujutru i predveče. Hrani se malim glodarima, pticama (i njihovim jajima), gušterima, pa čak i tek izleženim kornjačama. Plijen savladava snagom tijela koje koristi za kratko i snažno stezanje – prava “štakoruša” kada je riječ o prirodnoj kontroli populacije miševa.
Pari se u proljeće (april–maj). Ženka polaže od 3 do 18 jaja u zaklonjene i tople šupljine. Mladunci se izlegu nakon 40 do 60 dana inkubacije, ljeti ili početkom rane jeseni.
Globalno, ova vrsta trenutno spada u kategoriju LC – najmanje zabrinutosti (ranije je bila NT – gotovo ugrožena), ali lokalno trpi zbog gubitka staništa i ilegalnog izlovljavanja za tržište kućnih ljubimaca. Zbog toga je u Hrvatskoj i nekim susjednim zemljama zakonom zaštićena.
Naziv “kravosas” potiče iz narodne legende prema kojoj ova zmija navodno siše kravama mlijeko – što je potpuno netačno, ali se ime zadržalo.
Uprkos impresivnoj veličini, kravosas je mirna zmija koja će radije pobjeći nego napasti. Ugrizi su izuzetno rijetki i potpuno bezopasni (nema otrovne zube).
Zbog svog doprinosa u suzbijanju populacije glodara, smatra se izuzetno korisnom vrstom, naročito za poljoprivredna područja i skladišta hrane, piše Dalmacija danas.
