Kako je Danu saopšteno iz Sudskog saveta, tokom prošle godine u odnosu na krivično djelo iz člana 221 Krivičnog zakonika Crne Gore nedavanje izdržavanja pravosnažno je 49 sankcija, i to kućni zatvor- dvije, jedna novčana kazna, rad u javnom interesu tri, 34 uslovne kazne i devet zatvorskih.

Sličnu statistiku ima i institucija zaštitnika ljudskih prava, ali iz Sudskog savjeta navode da je ona u međuvremenu ažurirana.

- Što se tiče podataka za 2019. godinu, od momenta kada su traženi podaci za Izvještaj Ombudsmana, u međuvremenu određeni broj presuda postao je pravosnažan, pa su na dan 31.8.2020. pravosnažne 154 sankcije: kućni zatvor četiri, novčana kazna- pet, rad u javnom interesu – 23, jedna sudska opomena, 87 uslovnih kazni i 34 zatvorske - navode u Sudskom savjetu, prenosi Rtcg.me.

Prema ocjeni Dejane Ponoš iz Grupe za podršku jednoroditeljskim porodicama Udruženja Roditelji prvo treba postaviti pitanje kakvo smo mi to društvo u kojem će jedan od roditelja radije ići u zatvor ili raditi u javnom interesu nego finansijski učestvovati u životu svog djeteta na način i u iznosu koji je sud presudio.

- Ne zaboravimo, sud uvijek uzima u obzir realne mogućnosti roditelja sa kojim dijete ne živi, tako da opravdanje ne postoji, nikakvo. Razvod je jedan od najstresnijih događaja u životu bračnih drugova, ali nikako ne smemo zaboraviti i da nakon razvoda ostajemo roditelji, koji jednako brinemo o zajedničkoj djeci. Roditelj sa kojim dijete živi najčešće preuzima brigu o stambenom obezbjeđenju, školovanju, rekreativnim aktivnostima, dok drugi roditelj doprinosi u mjeri u kojoj je to sud odredio, i retko kad preuzima veću odgovornost, bilo finansijsku, bilo kakvu drugu - kaže Ponoš za Dan.

Direktorka Centra za ženska prava Maja Raičević u izjavi za Dan navodi da sudovi često pribjegavaju uslovnim kaznama kada se radi o osobama koje nisu ranije kažnjavane, a vjerovatno računajući da je takva kazna dovoljna da roditelje, koji ne daju izdržavanje, natjera da se ponašaju savjesno.