Poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula komentarisao je klimatske promjene i sve češće temperaturne ekstreme kojima smo izloženi, te posljedice koje sve to ostavlja.
On je iznio mračne prognoze za naredne godine.
"Nisam stručnjak za klimatske promjene, ali djeluje mi prilično izgledno da ćemo i u budućnosti, kao što smo imali do sada, kod prosječno znatno više srednje temperature nego prije – i godišnje i posebno ljetnje – imati i više vrućih dana, pa i onih bliže rekordnim vrijednostima. Pritom i više toplotnih talasa koji mogu uticati na zdravlje, koje po postojećim kriterijumima zvanično imamo samo u najtoplijem dijelu godine. No, kad bismo gledali povremena velika i dugotrajna odstupanja od prosječne temperature, mogli bismo toplotnim talasima proglasiti i neke periode u drugim godišnjim dobima. Samo što ih tada većina lakše podnosi nego ove iznimne ljetne vrućine", rekao je Vakula.
Iako, kako sam kaže, postoje stručniji ljudi od njega, on ipak nema lijepe prognoze za naredne godine.
"I ovdje preporučujem pitati nekog stručnijeg od mene. Prema 'Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republiku Hrvatsku za period do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu' zaključujem da ćemo u većini Hrvatske u sljedećim decenijama vrlo vjerovatno imati u prosjeku manje kišnih razdoblja, manju vlažnost tla, manji broj vrlo hladnih dana, manje snježnog pokrivača te više sušnih perioda, toplih noći i vrućih dana, sunčevog zračenja, srednje nivoe mora. I pritom još kojekakvih meteoekstrema. A i bez njih, osim običnih meteouslova, na ugrožavanje opstanka biljaka i životinja djeluje i onečišćenje tla, atmosfere i voda", objašnjava on.
"Prema analizi podataka DHMZ-a, neprijeporno živimo u najtoplijem desetljeću otkad postoje mjerenja. Srednja temperatura posljednjih decenija gotovo posvuda je među najvišima u poznatoj istoriji. Pritom u ovom vijeku imamo znatno više ne samo pojedinačnih rekordnih dnevnih vrijednosti, nego i ekstremno toplih dugotrajnih perioda. Ne može se tvrditi, ali prema scenarijima budućih stanja atmosfere vrlo je velika vjerovatnoća nastavka takvog (ne)vremena. Ne znam koje bismo sve mjere trebali preduzeti, ali djeluje mi logičnim smanjiti onečišćenje, betonisanje, asfaltiranje i pretjeranu potrošnju energije te povećati zelene površine, posebno gradske parkove i šumska područja", zaključio je meteorolog za "Večernji".
