Hrvatsko pravosuđe ponovo bilježi bizarnu situaciju koja se odnosi na prisilnu naplatu, i prodaju nekretnine na javnoj aukciji.
Naime, porodična kuća i okućnica u Grubišnom Polju prodata je za svega 745 evra (manje od 1.500 KM), što izaziva brojne sumnje i postavlja pitanje zakonitosti cijelog procesa. Presudu je donio Opštinski sud u Bjelovaru.
Kuća u Grubišnom Polju, s ukupnom površinom od 381 kvadratni metar, završila je na aukciji, a cijena procijenjena na samo 745 evra znači da je kvadrat nekretnine procijenjen na svega 2 evra.
Izvršni povjerilac u ovom slučaju bila je agencija APS Delta S.A. iz Luksemburga, koja je kupila potraživanje Zagrebačke banke. Ova banka, pak, bila je prvobitni povjerilac, koji je osiguranje za dug od 15.000 evra ostvarila putem hipoteke.
Ovaj neobičan slučaj pokreće pitanje kako je došlo do toga da se nekretnina, koja je nekada vrijedila barem nekoliko puta više, sada prodaje po tako niskoj cijeni.
Prvo, nije jasno koliko je tačno Еlizabeta Balog, vlasnica kuće, dugovala Zagrebačkoj banci i kako je banka prodala svoje potraživanje. Drugi ključan moment je kako je tačno došlo do toga da je ovo potraživanje završilo u rukama stranih agencija koje nemaju nikakve poslovne veze s Еlizabetom Balog. Na kraju, nije jasno i zbog čega dužnik nije imao mogućnost otkupiti svoje potraživanje.
Zakonitost zapljene i prodaje imovine
Za sve ove nepravilnosti odgovorna je praksa zakona o zapljeni, koji, iako postoje jasna zakonska pravila, omogućava situacije u kojima se prodaja nekretnina odvija u interesu stranih agencija i banaka, a ne dužnika.
Ovdje se postavlja pitanje kako je moguće da agencije koje kupuju takva potraživanja s pravom prodaje nekretnine uopšte imaju mogućnost investiranja u domaće tržište nekretnina.
Vještak koji je procijenio vrijednost nekretnine, Mario Turković, prema informacijama iz sudskog postupka, smanjio je procijenjenu vrijednost kuće na samo 745 evra, dok se ranije cijena kuće procjenjivala na puno veću sumu.
Uz to, i sama Milka Katić, sudija, koristila je vrlo fleksibilnu interpretaciju zakona da bi opravdala ovu cijenu.
Iako su nekretnine u Hrvatskoj doživjele značajan porast cijene u posljednjih nekoliko godina, razlika u cijeni između početne procjene i trenutne iznosi nevjerovatnih 15 puta. Iako je razlika u cijeni nejasna, čini se da je cilj prodaje da se dužnik na kraju isključi iz posjeda nekretnine.
S obzirom na sve ove okolnosti, postavlja se pitanje zašto banke, koje prodaju svoja potraživanja agencijama, ne dozvoljavaju dužnicima da kupe svoja dugovanja. Banke, agencije i sudovi čine se ujedinjeni u cilju da se dužnici oslobode imovine, a cijeli postupak podsjeća na koordinisani rad između svih aktera u tom procesu, prenosi "Dnevno".
